Pregovarač za Poglavlje 8 i pomoćnik ministra ekonomije Biljana Jakić za “Vijesti” je istakla da lex specialis koji se odnosi na nacionalnog avio-prevozika nije bio predmet početnih mjerila za otvaranje ovog poglavlja, što je potvrđeno od EK i država članica odobravanjem Izvještaja o ispunjenosti mjerila za otvaranje poglavlja.”Ovo pitanje bi moglo biti tretirano u toku pregovaračkog procesa i definisanja završnih mjerila odnosno mjerila za zatvaranje pregovora u ovom poglavlju”, istakla je Jakić.
Zakon kojim država sa 155 miliona eura pokušava da spasi MA usvojen je krajem prošle godine, a da prethodno nije dobiljena saglasnost da je on u skladu sa pravilima EU o kontroli državne pomoći. Agenciji za zaštitu konkurencije (AZK) je saopštila da joj je dostavljen nepotpun materijal za donošenje odluke o tome da li je lex specijalis za MA usklađen sa propisima o državnoj pomoći,”Pravilno rješavanje slučaja MA je važan test za funkcionisanje crnogorskog sistema kontrole državne pomoći i za dalji napredak u pregovorima o poglavlju 8 – konkurencija”, poručeno je iz Delagacije EU u Crnoj Gori nakon što je Vlada u decembru utvrdila predlog zakona.
Jakićeva nije mogla da precizira kada će biti otvoreno Poglavlje 8 koje obuhvata dvije podoblasti – zaštita konkurencije i državna pomoć, a koje je jedino koje Crna Gora u pregovaračkom procesu nije otvorila.
“Crna Gora je u prethodnom periodu posvećeno radila na ispunjavanju svih obaveza koje su bile utvrđene mjerilima, pa shodno tome očekujemo da poglavlje 8, konkurencija, bude uskoro otvoreno. Ispunjena su početna mjerila za otvaranje ovog poglavlja, što je rezultiralo i izradom “pregovaračke pozicije” koju je Vlada usvojila u martu prošle godine. Naredni koraci zavise od EK i zemalja članica EU”, poručila je Jakićeva.
Crna Gora je u junu 2013. godine dobila pet početnih mjerila u okviru Poglavlja 8 i ona su, prema riječima Jakićeve, ispunjena sprovođenjem zakonodavnih, i institucionalnih reformi.” Prvo mjerilo je podrazumijevalo da se dopuni i izmjeni zakonodavstvo u oblasti državne pomoći u cilju primjene obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju(SSP). Drugo da se omogući da tijelo nadležno za državnu pomoć bude operativno nezavisno i da ima nadležnosti i resurse neophodne za potpunu primjenu pravila o državnoj pomoći. Treće da Crna Gora uskladi šeme fiskalne pomoći, odnosno Zakon o porezu na dobit pravnih lica, Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o slobodnim zonama i program podsticaja i promocije biznis zona u skladu sa zahtjevima iz SSP-a”, istakla je Jakićeva.
Četvrto mjerilo je značilo da Crna Gora kreira sveobuhvatan popis svih mjera državne pomoći pokrivenih SSP-om i definiše akcioni plan prihvaćen od strane EK, sa jasnim rasporedom za usklađivanje sa preostalim šemama pomoći ili ekvivalentnim mjerama koje su ocijenjene kao nekompatibilne sa obavezama koje proizlaze iz SSP-a. Posljednje peto mjerilo značilo je da Crna Gora usvoji plan restrukturiranja za KAP u skladu sa zahtjevima iz člana 73 SSP-a koji treba da bude prihvaćen od strane Komisije.
“U februaru 2018. godine donijet je novi Zakon o kontroli državne pomoći, koji uključuje sve neophodne elemente za efikasnu kontrolu državne pomoći. Kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti konkurencije, koje su usvojene početkom 2018. godine, nadležnosti AZK proširene su i na oblast kontrole državne pomoći, koje je do tada obavljala Vladina Komisija za kontrolu državne pomoći.
Važno je istaći da AZK predstavlja instituciju s javnim ovlašćenjima, koja samostalno i nezavisno obavlja upravne i stručne poslove u oblastima zaštite konkurencije i kontrole državne pomoći. U okviru mjerila 3 i 4 izvršeno je usklađivanje zakonodavnog okvira sa zakonodavstvom EU i to – Zakona o porezu na dobit pravnih lica, porezu na dohodak fizičkih lica, slobodnim zonama i druge propise. Pripremljen je i akcioni plan za usklađivanje sa preostalim šemama pomoći ili ekvivalentnim mjerama, kao i popis svih mjera državne pomoći obuhvaćenih SSP-om koji je usaglašen sa EK. Što se tiče mjerila 5, isto je postalo nerelevantno prodajom KAP-a privatnom preduzeću”, objasnila je sagovornica “Vijesti”.
Politika državne pomoći je svojstvena samo u EU i kao garant održavanja fer utakmice na zajedničkom tržištu država članica i kao takva je ustanovljena Ugovorom o funkcionisanju EU. Kontrolom dodjele državne pomoći obezbjeđuje se da intervencije nacionalnih vlada ne naruše konkurenciju na tržištu. U tom smislu je i državna pomoć definisana kao prednost u bilo kom obliku dodijeljena na selektivnoj osnovi bilo kom privrednom društvu ili preduzetniku od strane nacionalnih vlada. Pomoći dodijeljene pojedincima ili opšte mjere svima dostupne ne smatraju se državnom pomoći.Svaka državna pomoć je u principu zabranjena, ali u određenim situacijama intervencije nacionalnih vlada su neophodne za dobro funkcionisanje i održivu ekonomiju države. Zbog toga je već Ugovorom o funkcionisanju EU ostavljeno prostora za ciljeve i namjene za koje se dodjela državne pomoći može smatrati usklađenom sa zajedničkim tržištem. Neki od tih ciljeva, na primjer, su istraživanje, razvoj i inovacije, zaštita životne sredine, regionalni razvoj, zaštita kulturnog nasljeđa, usluge od opšteg ekonomskog interesa… Državna pomoć se može manifestovati i u raznim oblicima, jasno vidljivim, kao što su subvencije, garancije, poreske olakšice, ali i u manje vidljivim oblicima intervencije – konvertovanje duga u akcijski kapital, kupoprodaja nepokretnosti države po nižoj/većoj cijeni od tržišne…
Na pitanje koja je korist za građane, privredu i državu od Poglavlje 8, Jakićeva je odgovorila da poštovanje slobodne konkurencije na tržištu predstavlja preduslov za obezbjeđivanje poslovnog ambijenta u kome će svi učesnici na tržištu poslovati pod jednakim uslovima, a što doprinosi stvaranju ekonomski povoljnog ambijenta za ulaganje i sigurnost investicija.“Kao rezultat zdrave tržišne utakmice potrošači dobijaju veću ponudu roba i usluga, kao i kvalitetnije i jeftinije proizvode i usluge”, objasnila je Jakićeva.
