Profesor FEFA fakulteta u Beogradu Goran Radosavljević rekao je da je rebalansom budžeta Srbije za 2021. godinu predvidjeno dodatno zaduživanje države od 2,5 milijardi eura, što će, uz sredstva potrebna za finansiranje dosadašnjeg deficita, povećati zaduženje na četiri do četiri i po milijarde eura.
Radosavljević je agenciji Beta kazao da će deficit u državnoj kasi sa tri odsto porasti na oko sedam do osam odsto, što javne finansije može da dovede u zonu rizika.
“U budžetu za ovu godinu bio je predvidjen deficit od oko 180 milijardi dinara, a zbog najavljenih povećanih izdataka za pomoć privredi i građanima biće povećan na preko 500 milijardi dinara, što stvara manjak u državnoj kasi od oko sedam-osam odsto”, rekao je Radosavljević.
Dodao je da je u 2021. godini predvidjen rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) šest odsto, ali da će biti “veliki izazov da se dostigne ta stopa”.
Ukupni javni dug će sa novim zaduženjem od oko četiri milijarde eura, prema njegovim riječima, biti povećan na preko 30 milijardi eura ili blizu 70 odsto BDP-a, što dovodi javne finansije Srbije “u rizik”.
Radosavljević je rekao da podržava mjere pomoći države privredi koje su prošle godine bile neselektivne, ali da su ove godine one bile malo bolje usmjerene na sektore koji su najugroženiji zbog pandemije.
“U 2020. godini u vidu pomoći privredi i graanima dato je šest milijardi eura da bi se spriječio pad BDP od jednu milijardu eura. To je izuzetno neefikasna pomoć”, rekao je Radosavljević.
Da je finansijska podrška privredi i gradjanima u 2020. godini, prema njegovim riječima, bila selektivnija sačuvao bi se dio novca u budžetu za ovu godinu.
Srbija spada u zemlje sa lošijom strukturom BDP-a
Radosavljević je rekao da je prošle godine svim punoletnim gradjanima iz populističkih razloga podijeljeno oko 600 miliona eura, a ove će biti isplaćeno oko 350 miliona eura, ne računajući pomoć penzionerima.
Ocijenio je da se povećanjem kapitalnih investicija povećava rast BDP-a, ali da u kriznim vremenima ta ulaganja treba usmjeriti tamo gde brže donose efekte.
On je upozorio da će novim zaduženjem javi dug preći 30 milijardi eura, što će biti najveće, istorijsko zaduženje i da se od 2009. godine ubrzava dinamika rasta javnog duga.
“Pad od jedan-dva odsto BDP-a u krizi može da dovede Srbiju u rizik od dužničke krize”, rekao je Radosavljević i dodao da Srbija spada u zemlje sa lošijom strukturom BDP-a, zasnovanom prije svega na sektorima sa niskom dodatom vrijednošću.
Istakao je da treba biti obazriv jer Srbija tim tempom ide polako ka visokom nivou javnog duga, a da, kada javni dug, na primjer, pređe 100 odsto BDP-a, medjunarodne finansijske institucije mogu da prestanu da daju pozajmice, pa zato novac iz budžeta treba racionalno trošiti.
Taj novac, kako je dodao Radosavljević, treba usmjeriti ka najugroženijima i tamo gdje će efekat na rast ekonomske aktivnosti biti najbrži.
Izvor: Beta/Bif.rs
