Ekonomija eurozone neočekivano je stagnirala u četvrtom kvartalu, što povećava pritisak na Evropsku centralnu banku (ECB) da agresivnije smanji kamatne stope.
Rast u četvrtom kvartalu bio je ravan nuli, što je ispod prognoziranog rasta od 0,1 procenat i značajno slabije od rasta od 0,4 procenta u trećem kvartalu.
Za cijelu 2024. godinu ekonomija eurozone zabilježila je rast od 0,7 procenata, prema podacima koje je u četvrtak objavio Eurostat.
Ovi podaci objavljeni su nekoliko sati prije nego što se očekuje da ECB smanji referentnu kamatnu stopu za 0,25 procenata, na 2,75 odsto, što bi bila najniža stopa od početka 2023. godine, prenosi Financial Times.
Analitičari ocjenjuju da su ekonomski izgledi za eurozonu slabiji nego što se misli, kao i da bi ECB u ovoj godini mogla da snizi kamatne stope više nego što tržište trenutno predviđa. Stagnacija dodatno naglašava izazove s kojima se suočava eurozona, naročito jer se Njemačka, kao njena najveća ekonomija, bori sa ozbiljnim padom u proizvodnom sektoru.
Bruto domaći proizvod Njemačke opao je za 0,2 odsto u posljednja tri mjeseca 2024. godine, dok je francuska ekonomija neočekivano opala za 0,1 odsto. Italijanska ekonomija ostala je na istom nivou kao i u prethodnom kvartalu.
Nakon objave podataka, trgovci su povećali očekivanja da će ECB smanjiti kamatne stope četiri puta ove godine.
Euro, koji je oslabio u posljednjim mesecima zbog razlika u kretanju kamatnih stopa između SAD i Evrope, ostao je stabilan na nivou od 1,041 dolara, prenosi biznis.rs.
Pogoršana ekonomska slika u eurozoni u kontrastu je sa situacijom u SAD, za koje MMF predviđa rast od 2,7 odsto ove godine, što je blizu tempa rasta iz 2024. godine. Federalne rezerve SAD zadržale su u sredu kamatne stope nepromijenjenim.