Zlatne rezerve – količine zlata koju drži centralna banka ili državna riznica, skladištene kao poluge u trezorima, služe da zaštite od inflacije, stabilizator su valute i zaštita od ekonomske krize.
Mnoge zemlje gomilaju zlato i danas koristeći ga kao stratešku finansijsku imovinu kako bi ojačale svoju ekonomiju te zaštitile svoju valutu na globalnoj sceni.
Zlatne rezerve u Bosni i Hercegovini u 2024. godini bile su nepromijenjene. U trećem kvartalu prošle godine iznosile su 1,49 tona, kao i u drugom kvartalu 2024. Zlatne rezerve u Bosni i Hercegovini iznosile su u prosjeku 1,54 tone od 2000. do 2024, dosegnuvši najviši nivo od 2,99 tona u u prvom kvartalu 2013. i rekordno nisku količinu od 0,00 tona u drugom kvartalu 2000. godine, prenosi Capital.
Zlatne rezerve Bosne i Hercegovine u oktobru 2024. godine iznosile su 130,879 miliona američkih dolara.
Prema izvještaju Svetskog veća za zlato, od 100 obuhvaćenih zemalja, BiH je zauzela 100. mesto po rezervama zlata u prošloj godini.
Međutim, ni neke druge zemlje u bližem okruženju nisu naročito visoko rangirane, tako na primjer Slovenija zauzima 91. mjesto (sa zalihama od 3,2 tone), a Albanija 90. (sa zalihama od 3,4 tone), dok je Srbija najviše pozicionirana na 53. mjestu sa (43,6 tona zlata).
Svetsko veće za zlato napominje kako je rangiranje ažurirano u oktobru 2024. godine i prikazuje podatke dostupne u to vrijeme. Podaci su preuzeti iz Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), Međunarodne finansijske statistike (IFS) od oktobra 2024. godine, kao i drugih izvora. Na listi nisu sve zemlje svijeta, jer kako navodi Vijeće, poznato je da neke zemlje poseduju zlato, ali to ne izvještavaju javno.
Zemlja sa najvećim rezervama zlata je i na kraju 2024. godine bila Amerika (8.133 tone), Njemačka druga sa znatno manjim rezervama (3.351 tona), dok je na trećem mjestu organizacija – IMF sa (2.814 tona). U top pet našle su se Italija sa (2.451 tonom) i Francuska (2.436 tona).
