Vrijeme će, naravno, pokazati hoće li Tramp ponovo učiniti Ameriku velikom, ali jedno je već sada jasno: njegova pobjeda je pogodovala čitavom nizu investicionih klasa. Vol Strit je u srijedu zabilježio najbolji dan u posljednje dvije godine, dolar je porastao, a bitkoin postavio novi rekord.
Investitori ne vole neizvjesnost, a uz brze izbore u SAD-u (moglo bi proći nekoliko dana ili sedmica dok se ne dobije pobjednik), ta je neizvjesnost nestala i zamijenjena talasom uzbuđenja. Prestižni Dau Džons je u jednom danu skočio za više od 1500 poena (3,57%), dok je indeks srednjih preduzeća Rasel 2000 zabilježio još značajniji rast od skoro šest odsto u jednom danu. Zaista, mnoge američke kompanije navodno bilježe uspjeh zahvaljujući manjoj regulativi, nižim porezima i višim carinama, kojima Tramp prijeti stranim kompanijama i koje su postale ključni dio njegove agende. Gotovo svaki proizvod koji se uvozi u Sjedinjene Američke Države mogao bi biti pogođen dodatnom carinom od 10 ili 20 odsto, a carine na određene proizvode su apsurdno visoke. Na primjer, Tramp je predložio carine od najmanje 200 odsto na automobile iz Meksika.
Istorija je više puta pokazala da protekcionizam nije pravo rješenje i da usporava globalni rast. “Protekcionizam ne uspijeva postići svoje ciljeve i ugrožava budućnost ključnih industrija,” navela je Svjetska banka prošle godine. Dugoročno gledano, Trampova politika bi mogla donijeti još neprijatnije posljedice, posebno povratak inflacije, koja se posljednjih mjeseci približila ciljanih dva odsto, ali će u budućnosti biti podstaknuta kontinuiranim visokim budžetskim deficitom, deportacijom ilegalnih migranata (što će povećati pritisak na plate i carinski rat). Da ne pominjemo ogroman američki javni dug (SAD svaki dan plaća tri milijarde dolara samo na ime kamata) koji bi ovoj sili mogao oduzeti status najboljeg zajmodavca (AAA) i mogao bi izazvati nezamislivu krizu, piše SEEbiz.eu.
Centralna banka SAD-a je u četvrtak očekivano smanjila kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena (na 4,50%), ali veliko je pitanje kakvi će biti budući potezi Fed-a, pogotovo kada se uzme u obzir kakav je predsjednikov stav prema Federalnim rezervama bio tokom prethodnog Trampovog mandata. Inače, guverner Pauel je već naglasio da neće podnijeti ostavku ako to od njega zatraži Tramp, koji se, barem u teoriji, ne miješa u nezavisnost Fed-a. Tržišta terminskih ugovora već su znatno smanjila očekivanja za smanjenje kamata Fed-a naredne godine. Istovremeno, prinos na desetogodišnju američku obveznicu porastao je na gotovo 4,50 odsto u trenutku kada je Tramp osvojio dovoljno elektorskih glasova! Sredinom septembra, prinos je bio gotovo procentni poen niži. Prije nekoliko mjeseci, ovakva kretanja na tržištu obveznica izazvala bi priličnu nervozu na Vol Stritu, ali ovoga puta, akcionari su se očigledno oglušili o ovu “opasnost”.
Srijeda nije bila dobar dan samo za Donalda Trampa, već i za najbogatije ljude na svijetu, koji su snažno uvećali svoje bogatstvo zahvaljujući snažnom rastu akcija. Najviše, naravno, Elon Mask čije je bogatstvo (uz rast akcija Tesle od 15 odsto) prema podacima Blumberga poraslo za 26,5 milijardi dolara, na 290 milijardi. Džef Bezos (Amazon) je u jednom danu postao “teži” za 7,1 milijardu, Lari Elison (Oracle) za 4,4 milijarde dolara. Značajan porast vrijednosti imovine zabilježili su i Bil Gejts, Stiv Balmer, Lari Pejdž i Voren Bafet. Bogatstvo prvih deset ljudi na listi najbogatijih Amerikanaca poraslo je za 64 milijarde dolara, što predstavlja najveći skok u istoriji.
