Aerodromi Crne Gore su tokom prošle godine poslovali bolje nego 2022, kazao je Pobjedi izvršni direktor kompanije Vladan Drašković, koji očekuje da će biti u plusu devet miliona eura. Aerodromi CG, ipak, ni prošle godine nijesu dostigli promet putnika iz 2019. godine.
– Za 11 mjeseci poslovanja bruto prihod je 42 miliona eura, 35 odsto veći nego u istom period prethodne godine, što je efekat rasta broja prevezenih putnika. Očekujemo da će naš operativni rezultat u 2023. godini (EBITDA) preći 11 miliona eura, dok će očekivana dobit biti oko devet miliona – kazao je Drašković Pobjedi.
Dodao je da su oba aerodroma od 1. januara do 17. decembra prošle godine opslužila 2,45 miliona putnika, što je 31 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine i na nivou od 94 odsto u odnosu na 2019. Aerodrom Podgorica je opslužio 1,6 miliona putnika, 32 odsto više nego prošle i 28 odsto više nego 2019. godine, a aerodrom Tivat 840 hiljada, što je 30 odsto više u odnosu na 2022. i 62 odsto od 2019. Naveo je da su oba aerodroma ljeti povezana sa 40 destinacija.
– U ovom trenutku u Podgorici je aktivno 16 ruta, a u Tivtu dvije – rekao je Drašković i dodao da su preliminarne najave za ovogodišnju ljetnju sezonu ohrabrujuće i biće izvjesnije u martu, podsjećajući da odluke o rutama donose avio-kompanije.
– U tome ih opredjeljuje niz faktora kao što su dostupan kapacitet, planirana dinamika servisa, ukupna atraktivnost destinacije, ukupna potrošnja putnika – kazao je Drašković.
Odgovarajući na pitanje da li je zagovornik da država i dalje upravlja sa aerodromima ili da to radi koncesionar, Drašković je naveo da nije po automatizmu protivnik koncesije, ali i dodao da ,,moramo biti svjesni svih rizika takvog aranžmana“.
– Gubitak upravljačkog uticaja je cijena koju društvo mora da plati ulaskom u ovakav vid javno-privatnog partnerstva, dok je razvoj sporedni efekat funkcije maksimiziranja profita za korisnika koncesije – rekao je Drašković.
On je dodao da je procjena svih faktora i odluka na temu šta je bolje (ili manje loše) u konačnom na vlasniku, odnosno Vladi.
– Lično smatram da državni monopol ne bi trebalo pretvarati u privatni, posebno u slučaju mogućnosti finansiranja sopstvenog razvoja zadovoljavajućom brzinom i uz menadžment koji će se rukovoditi isključivo profesionalnim standardima – poručio je Drašković.
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović je nedavno za Pobjedu ocijenio da renomirani koncesionar sa svojim značajnim međunarodnim iskustvom i primjenom znanja može donijeti aerodromima koristi. Radulović je podsjetio da su u zemljama regiona glavni aerodromi već pod koncesijama, a da su modeli i rezultati poslovanja različiti, kao i da u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje.
Drašković je naveo da se višegodišnjim odlaganjem donošenja odluke o modelu budućeg razvoja,došlo u situaciju da ,,kapaciteti na oba aerodroma sve teže obezbjeđuju adekvatnu osnovu za kvalitetan način opsluživanja rastućeg obima saobraćaja“.
– Menadžment Aerodroma CG u martu prošle godine je izradio ,,Strateški poslovni plan – postojeće stanje i dinamički prikaz puta ka projektovanom cilju“, kojim je iskazana razvojna potreba oba aerodroma u periodu od deset godina – izjavio je Drašković.
Stalno zaposleno 811 radnika, ugovorce ne pominju
Drašković je naveo da je po osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme na kraju novembra prošle godine u Aerodromima CG ima 811 zaposlenih, koji su, kako kaže, redovno primali zarade i za koje su uredno izmirivani porezi i doprinosi. On nije precizirao koliko je zaposlenih sa ugovorima na određeno ili sa drugim vrstama ugovora.
– U toku su pregovori sa sindikalnim organizacijama u okviru kojih nastojimo da, izmjenama kolektivnog ugovora, zajednički ojačamo ukupnu stabilnost našeg poslovnog sistema – dodao je Drašković.
On nije odgovorio na pitanja kolika je prosječna plata u kompaniji, hoće li ove godine doći od uvećanja plata, te da li ima viška zaposlenih.