Preplavljeni vijestima o visokoj inflaciji i informacijama o novom povećanju kamata Europske središnje banke (ECB) kojima se pokušava obuzdati val povećanja cijena, teško se ne zapitati na kojem broju će se zaustaviti ECB. I još bitnije, kada? Unatoč sumornim prognozama o tvrdoglavoj inflaciji, sve više analitičara procjenjuje da bi rujansko podizanje kamata moglo biti i posljednje te da bi u drugoj polovici 2024. godine moglo krenuti i njihovo spuštanje.

“Na sastanku Upravnog vijeća ECB-a odlučili smo podići kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova, iako smo također naznačili da na temelju naše trenutne procjene ne treba očekivati daljnje povećanje kamatnih stopa u narednim mjesecima”, rekao je prije nekoliko dana guverner Banke Estonije Madis Müller.

Rezanje za godinu dana

A i rečenica predsjednice ECB-a Christine Lagarde da su “kamatne stope dosegle razine koje će, održavane dovoljno dugo, dati značajan doprinos pravovremenom povratku inflacije na cilj” od dva posto, protumačena je kao signal kraja rasta kamata. Ohrabreni takvim najavama, analitičari sve češće prognoziraju i kada će kamate s trenutnog vrhunca od 4 posto, krenuti prema dolje. Jennifer McKeown, glavna ekonomistica u Capital Economicsu, predviđa da će u ovo vrijeme sljedeće godine 21 od 30 glavnih centralnih banaka rezati kamatne stope. Druga polovica godine ili rujan 2024. najčešće se predviđa kao trenutak kada će kamate krenuti silaznom putanjom.

No, kao i obično, nakon dobrih vijesti, slijede i one manje pozitivne – iznimno niske kamatne stope u kakvima smo uživali posljednjih godina, predviđa se, neće se tako brzo vratiti jer slijedi faza “više u duljem razdoblju”. ECB je ostvario ono što će vjerojatno biti posljednje povećanje u ciklusu i sada je ušao u fazu “više za duže”, kažu analitičari J.P. Morgana, a njihovo mišljenje dijele i u Deutsche Bank.

Ads by

Povišene kamatne stope, do sada su se prilično sramežljivo materijalizirale u obliku povećanja kamatnih stopa na depozite, no sudeći po najavama Tamare Perko, predsjednice Hrvatske udruge banaka, štediše bi to uskoro trebale osjetiti na svojim računima. Prvi potez u tom smjeru povukla je Hrvatska poštanska banka – za oročavanje minimalno 250 eura na 12 mjeseci daje prinos od čak tri posto. Hoće li se i druge banke povoditi ovim primjerom teško je prognozirati, jer su u izjavama za različite medije uglavnom isticale da se kod njih kamate na depozite kreću najčešće do 1,5 posto.

Najvjerojatnije će se kamate na depozite kretati u donjem dijelu intervala iz najave ministra financija Marka Primorca, koji je ovih dana rekao da će kamate porasti na preko dva posto, a možda i na tri posto u nekim bankama. Za usporedbu, prosjek kamatnih stopa na ukupne depozite kućanstava u srpnju je iznosio 0,16 posto, dok je kamata na prvi put ugovorene oročene depozite stanovništva bila 1,18 posto.

Iluzorna očekivanja

Dizanje kamatnih stopa na depozite za sobom nužno povlači i rast kamata na kredite. Kada je riječ o postojećim kreditima stanovništva, izjave da će njihov rast biti vidljiv tek polovicom sljedeće godine sasvim su logične budući da su gotovo svi stambeni krediti koji su ugovoreni uz varijabilnu stopu vezani uz šestomjesečni NRS koji se računa unatrag za prethodnih pola godine. Budući da NRS odražava troškove izvora financiranja banaka, dominantno depozita, odnosno ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite kod kreditnih institucija, ozbiljniji porast šestomjesečnog NRS-a bit će vidljiv tek šest mjeseci nakon najavljenog podizanja kamata na depozite.

Banke najčešće usklađuju kamate na kredite s referentnom kamatnom stopom u siječnju i srpnju, pa će postojeći dužnici nakon dugog perioda padajućih kamatnih stopa, vidjeti ozbiljniji porast kamate na stambene kredite tek u srpnju 2024. godine. Naime, ako i banke sada krenu u povećanje kamata na depozite, ono neće biti tako veliko u siječnju, jer se računa za prethodnih pola godine. Oko 41 posto ukupnih kredita stanovništvu u lipnju ove godine bilo je vezano uz nacionalnu referentnu stopu te oko 63 posto svih stambenih kredita, pa će se rast NRS-a direktno odraziti na njih. S rastom NRS-a porast će i maksimalna dopuštena stopa za stambene i potrošačke kredite.

Rast kamata ECB-a nužno će se pretočiti i u rast kamata na nove kredite, jer je iluzorno očekivati da će se banke odreći svoje marže. Pitanje je samo koliki će taj rast biti budući da su banke do sada ipak snažnije povećavale kamate na poduzeća, i na kredite i na depozite. Osim toga, od jačeg rasta stanovništvo štite zakonska ograničenje kamatne stope, za razliku od poduzeća, pa je za njih transmisija ECB-ove kamate išla znatno brže. Tako je prosjek kamatnih stopa na kredite nefinancijskim poduzećima u srpnju 2023. iznosio 4,36% kod kratkoročnih kredita, a 5,33% kod dugoročnih kredita, što je povećanje od 3,03 i 3,42 postotna boda u odnosu na srpanj 2022., za kratki odnosno dugi rok. Kod kredita odobrenih kućanstvima u srpnju 2023. prosječne kamatne stope za nenamjenske i ostale kredite iznosile su 5,69%, što je najviša razina od listopada 2018, dok je prosječna kamata na stambene kredite iznosila 3,25%.

Situacija s poduzećima

Slično je i s kamatama na depozite – znatno su više i brže rasle kod poduzeća. Razlozi za to leže ponajviše u činjenici da poduzeća imaju pristup alternativnim izvorima financiranja, pa im banke nude višu kamatnu stopu na depozite kako bi povećale atraktivnost polaganja sredstava u banke. Za razliku od tvrtki, stanovništvo sporije reagira na promjene na tržištu te teže upravlja rizicima, što bankama omogućava da im sporije povećavaju kamatne stope na depozite.

Jednako tako, i posljedice povećanja kamata na kredite vidljivije su u poslovnom sektoru. U lipnju i srpnju zahtjevi tvrtki za novim kreditima gotovo su stali na mjesečnoj razini, a ukupan porast kredita poduzećima iznosio je tek 27 milijuna eura. Krediti stanovništvu i dalje se “drže”, pa su tako u srpnju stambeni krediti porasli za 158 milijuna eura, no značajan dio tog iznosa odnosi se na realizaciju kredita putem APN-a, pa je pitanje koliko će u narednim mjesecima, bez državnih subvencija, biti tražene ove vrste kredita.

Turobnim prognozama, ako je vjerovati analitičarima s početka ovog teksta, ipak bi trebao doći kraj u drugoj polovici 2024. godine. Kako se gospodarska situacija bude stabilizirala, te ako ECB krene sa spuštanjem kamatnih stopa, počet će ponovno rasti povjerenje investitora, a sukladno tome i povećavati se potražnja za kreditima.

Naravno, uz uvjet da nas ponovno ne “zaskoče” neki novi nepovoljni izvanredni događaji.

*Autorica teksta direktorica je tvrtke 3D Poslovne financije