Crna Gora je u periodu od 2018. do 2022. godine u prosjeku imala uvoz hrane koji je bio 16 puta veći od izvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom u 2022. iznosila samo 6,8 odsto, što jasno ukazuje na ozbiljnu neravnotežu, navodi se u studiji “Regionalna trgovina hranom i energijom činjenice iz Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana”, koju je pripremio Institut za strateške studije i projekcije (ISSP).
-Studija otkriva značajnu neravnotežu u trgovini hranom širom Zapadnog Balkana. Srbija se izdvaja kao jedina zemlja u regionu sa suficitom u trgovini hranom, dok se Crna Gora i Kosovo suočavaju sa značajnim deficitima. Na primjer, Crna Gora je u periodu od 2018. do 2022. godine u prosjeku imala uvoz hrane koji je bio 16 puta veći od izvoza, dok je u slučaju Kosova taj odnos bio deset puta veći. Ovaj trgovinski deficit uglavnom je rezultat velike zavisnosti zemlje od uvoza hrane kako bi zadovoljila domaću potražnju, posebno tokom vrhunca turističke sezone. Pored strukturnih izazova, studija naglašava upravo uticaj turističkog sektora na uvoz hrane kaže se u studiji ISSP-a.
DEFICIT U TRGOVINI HRANOM
Navodi se da su korijeni deficita u trgovini hranom u Crnoj Gori višestruki. -Poljoprivredni sektor zemlje karakteriše fragmentacija, sa prosječno malim posjedima i ograničenim kapacitetom za proizvodnju u velikim razmjerama. Na primjer, stalni usjevi i obradiva zemlja čine samo 4,8 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta, što dodatno ograničava produktivnost piše u studiji. Analiza proizvodnje i trgovine energijom ukazuje na značajne regionalne razlike i potencijalne ranjivosti. -Između 2018. i 2021. godine, primarna proizvodnja energije u regionu pokazala je različite trendove. Proizvodnja primarne energije u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji je bila prilično stabilna tokom tog perioda uz blaze fluktuacije, dok se Albanija suočila sa značajnim padom proizvodnje energije, nakon čega je uslijedio oporavak u 2021. godini. U Kosovu je zabilježen rast proizvodnje svake godine, pokazujući otpornost i potencijal za rast. S druge strane, Srbija i Bosna i Hercegovina su zabilježile značajnije fluktuacije navodi se u studiji i dodaje da se podaci o trgovini energijom mogu povezati sa navedenim razlikama u proizvodnji.
NEGATIVAN BILANS
Konstatuje se da trgovinski bilans energije u regionu ostaje negativan, pri čemu nijedna zemlja nije postigla status neto izvoznika.
-Stope rasta izvoza i uvoza energije tokom ovog perioda odražavaju osjetljivost regiona na globalne tržišne fluktuacije i unutrašnje faktore, kao što su investicije u infrastrukturu obnovljive energije. Srbija je uz Bosnu i Hercegovinu vodeći izvoznik energije u regionu, održavajući snažan i rastući izvozni sektor, dok je učešće ostalih zemalja, uključujući i Crnu Goru, na nižim nivoima. Ipak izvoz energije Crne Gore pokazuje rast u prethodnom periodu, zbog novih infrastrukturnih projekata, što naglašava uticaj investicija u energetsku infrastrukturu na trgovinske kapacitete kaže se u studiji. Ističe se da zavisnost od uvoza ostaje ključno pitanje za sve zemlje Zapadnog Balkana, što ukazuje na njihovu ranjivost na spoljne izvore energije. -Srbija i Bosna i Hercegovina imaju velike količine uvoza energije, pokazujući da domaća proizvodnja nije dovoljna da zadovolji njihove energetske potrebe. Crna Gora, uprkos nižim količinama uvoza, ima značajan odnos zavisnosti, što sugeriše da postoji prostor za povećanje domaće proizvodnje, posebno iz obnovljivih izvora piše u studiji ISSP-a.
Indeks energetske samodovoljnosti kao odnos između proizvodnje primarne energije i bruto raspoložive energije ukazuje na to da među zemljama postoje određena odstupanja u pogledu dela potražnje za energijom koje zemlje mogu da podmire sopstvenom proizvodnjom.
-Ovaj indikator je za Crnu Goru iznosio 67-69 odsto u prethodnom periodu. Iako se indeks razlikuje u zemljama Zapadnog Balkana, on otkriva da se sve zemlje suočavaju s potrebom za poboljšanjima, bilo kada je u pitanju tehnološki napredak, ulaganje u nove izvore energije kao što je obnovljiva energija, ili promene u internim energetskim politikama koje imaju za cilj povećanje energetske samodovoljnosti navodi se u studiji.
Pojašnjeno je da strateška geografska pozicija Crne Gore i njene rastuće sposobnosti u oblasti obnovljivih izvora energije nude značajne mogućnosti da se zemlja pozicionira kao ključni igrač u regionalnoj trgovini energijom. Studija ističe da Crna Gora, sa svojom opsežnom infrastrukturom elektroenergetske mreže i snažnim vezama sa susjednim zemljama, može postati potencijalni energetski čvor Zapadnog Balkana. Studija ukazuje na proizvodne kapacitete Crne Gore, napominjući da obnovljivi izvori energije već čine značajan dio ukupne proizvodnje električne energije u zemlji. -Razvoj ovih projekata obnovljive energije je ključan ne samo za zadovoljenje domaćih energetskih potreba, već i za pozicioniranje Crne Gore kao vodećeg izvoznika čiste energije u region piše u studiji.
Međutim, studija takođe naglašava izazove sa kojima se Crna Gora suočava u realizaciji ovog potencijala.
-Jedan od glavnih prepreka je potreba da se nastave ulaganja u energetsku infrastrukturu, posebno u proširenje i modernizaciju elektroenergetske mreže kako bi se prihvatio povećani nivo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora naglašeno je u studiji.
Studija ISSP-a naglašava ključnu ulogu regionalne saradnje u trgovini hranom i energijom i unapređenju bezbjednosti hrane i energetske sigurnosti kao i podsticanju održivog razvoja širom Zapadnog Balkana.
Zemlje u ovom regionu su međusobno povezane kako u trgovini hranom, tako i u trgovini energijom, a studija ističe važnost harmonizacije regulatornih okvira i povećanja integracije tržišta kako bi se maksimalno iskoristile ove međuzavisnosti.
Jedna od ključnih preporuka studije je potreba za jačom integracijom tržišta unutar Zapadnog Balkana i kao i saradnja sa širim regionalnim tržištima.
-Usvajanjem energetskih standarda EU i usklađivanjem energetskih politika, zemlje Zapadnog Balkana mogle bi pojednostaviti energetske transakcije, smanjiti volatilnost cijena i osigurati stabilno i pouzdano snabdijevanje energijom. -Dinamika trgovine energijom unutar regiona naglašava potrebu za unapređenjem regionalne saradnje, diversifikacijom izvora energije i povećanjem investicija u obnovljive izvore energije kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i ojačala energetska sigurnost u cijelom regionu. Korišćenjem svog potencijala u obnovljivim izvorima energije, Crna Gora bi mogla da se transformiše iz uvoznika energije u neto izvoznika, doprinoseći široj energetskoj bezbjednosti Zapadnog Balkana kaže se u studiji.
U sektoru hrane, studija naglašava potencijalne koristi od regionalne saradnje u rješavanju trgovinskih neravnoteža sa kojima se suočavaju zemlje poput Crne Gore i Kosova.
Opširnije u današnjoj Pobjedi
