Poreska uprava naplatila je za sedam mjeseci 952 miliona eura bruto prihoda, što je za 172.6 miliona eura ili 22 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Kada je riječ o poreskom dugu, prema posljednjim podacima on iznosi 636,4 miliona eura, od čega je osnovni dug 391,6 miliona eura, a ostatak kamata – kazao je, u intervjuu za Bankar Sava Laketić, direktor Poreske uprave.

On je ukazao da u posljednja dva mjeseca imamo smanjenje osnovnog duga u neto iznosu od oko 1.5 miliona eura, te da očekuju da će do kraja godine riješiti dio dugogodišnjeg poreskog duga kroz novo zakonsko rešenje, Predlog zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.

Među najveće poreske dužnike kod državnih preduzeća nabrojao je Plantaže, sa dugom od 15 miliona eura, Željeznički prevoz sa iznosom duga od 6.4 miliona, Održavanje željezničkih voznih sredstava (5.5 miliona), Željezničku infrastrukturu 5.1 milion eura i Institut “Dr. Simo Milošević” sa dugom od 4.3 miliona eura.

Laketić je kazao i da su u Poreskoj upravi spremni su da u najkraćem roku implementiraju sve izmjene predviđene Fikalnom strategijom.

Naplata poreza i doprinosa visoko iznad pana

• Možete li nam, za sedam mjeseci 2024, saopštiti rezultate u ubiranju poreza, po pojedinačnim najvećim poreskim oblicima? Gdje se (kod kojih poreza) najviše prebacio plan, a gdje možda  ima zaostajanja u odnosu na plan? Takođe, da li su, za sedam mjeseci, naplaćeni porezi veći u odnosu na isti period prošle godine, i koliko?

Za sedam mjeseci ove godine, Poreska uprava naplatila je 952 miliona eura bruto prihoda, što je za 172.6 miliona eura ili 22 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Plan naplate za period od početka januara do kraja jula premašen je za 114.5 miliona eura ili 14 odsto.

Po osnovu poreza na dodatu vrijednost naplaćeno je 243 miliona, što je više za 44.5 miliona u odnosu na isti period lani i 12 miliona eura iznad plana za ovu godinu.

Naplata poreza na dobit pravnih lica iznosila je 198 miliona eura i premašila je prošlogodinju za 61,4 miliona eura, rast je ostvaren i u odnosu na plan za 34 odsto.

Naplata doprinosa iznosila je 331,8 miliona eura i veća je od naplate za prošlu godinu za 33 miliona eura ili 11 odsto, odnosno za 19 miliona eura od planirane naplate za ovu godinu.

U julu tekuće godine ostvarena bruto naplata prihoda iznosila je 134,4 miliona eura što je za 24,9 miliona eura ili 23 odsto više u odnosu na isti period lani, a za 16,6 miliona eura ili 14 odsto više u odnosu  na plan prihoda za jul.

• U žiži interesovanja javnosti je Fiskalna strategije i program reformi “Evropa sad 2”? Kakve vidite izazove za Poresku upravu da sprovede taj program, posebno u dijelu novih poreskih oblika, koji se najavljuju u fiskalnoj strategiji?

Fiskalna strategija kao sveobuhvatan dokument će pomoći u efikasnijem sprovođenju Programa reforme poreske administacije i umnogome uticati na  proširenje baze poreskih obveznika i većoj poreskoj disciplini, čime će se stvoriti uslovi za generisanje novih izvora prihoda. Takođe, službenici Poreske uprave spremni su da u najkraćem roku implementiraju sve izmjene predviđene strategijom. Kroz sve kanale komunikacije, a na prvom mjestu kroz rad sektora za Usluge i registraciju, odgovorićemo na sva eventualna pitanja poreskih obveznika kako bi najavljene izmjene učinili jasnim, jednostavnim  i efikasnim.

Otpisom kamata i novim zakonom smanjiti ukupni poreski dug

• Koliki sada ukupni poreski dug i koliko se od tog duga, po vama može uopšte naplatiti? 

Prema posljednjem izvještaju dug isnosi 636.459.688 eura, od čega je osnovni dug 391.691.371 eura, dok se preostali iznos odnosi na kamatu.

Što se tiče duga, vrlo je teško procijeniti procenat naplativosti, iz razloga što kod nekih poreskih dužnika već duži niz godina nije bilo nikakvih rezultata. Sektor za operativu u oblasti naplate redovno analizira dug, otpisuje dugovanja kod kojih je u skladu sa zakonom nastupila apsolutna zastara, ali takođe sprovodi aktivnosti kako bi izbjegli eventualne buduće zastare. Sa tim u vezi vršimo i analizu imovine poreskih dužnika koja bi se u narednim mjesecima mogla kroz zakonsku proceduru prodati radi namirenja dugovanja.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, predloženo zakonsko rješenje će omogućiti otpis obračunate kamate poreskim dužnicima koji podnesu sve poreske prijave dospjele do 31. decembra ove godine i koji u roku od 60 dana od dana početka primjene ovog zakona u cjelini plate osnovni poreski dug. Već smo razgovarali sa određenim brojem poreskih dužnika i očekujemo da ćemo do kraja godine riješiti jedan dio dugogodišnjeg poreskog duga kroz ovo zakonsko rešenje. I pored rasta duga u odnosu na početak godine, u poslednja dva mjeseca imamo smanjenje osnovnog duga u neto iznosu od oko 1.5 miliona eura.

• Koji su najveći poreski dužnici kada su državna preduzeća u pitanju? Kako vidite da bi se dug tih preduzeća mogao izmiriti?

Među državnim preduzećima koja se ističu kao najveći dužnici nalaze se 13. jul – Plantaže sa iznosom duga od 15.072.731 euro, Željeznički prevoz Crne Gore sa iznosom duga od 6.406.003 eura, Održavanje željezničkih voznih sredstava sa iznosom duga od  5.567.499 eura, Željeznička infrastruktura Crne Gore sa iznosom duga od 5.186.929 eura i Institut “Dr. Simo Milošević” sa iznosom duga od 4.331.160 eura.

U toku je izrada plana na kojem radimo zajedno sa resornim ministarstvom, te očekujemo da ćemo vrlo brzo imati rješenje za ovaj problem.

• Kako planirate dalju borbu protiv poreske evazije i sive ekonomije?

Osnovni cilj koji želimo postići je stvaranje atraktivne poreske klime kroz transparentan poslovni ambijent, zasnovan na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura, koja doprinosi većem stepenu dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa i efikasnoj naplati poreza.

U tom smjeru sprovode se aktivnosti na reformi poreske administracije, na osavremenjavanju procedura, uvođenju većeg stepena digitalizacije sa misijom ka jednostavnoj i efikasnoj naplati poreza. Nastavićemo da radimo proaktivno, namjera je da unaprijedimo komunikaciju sa poreskim obveznicima kroz savjetodavnu i edukativnu ulogu organa, kao i sa relevantnim institucijama sistema.

Postupaćemo u skladu sa Programom za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori 2024. -2026. godine koji uključuje postojeće i nove mjere za suzbijanje neformalne ekonomije i pruža set kontrolnih i podsticajnih mjera, kako bi se sa jedne strane vršila efikasnija kontrola i spriječila neformalna ekonomija, a sa druge strane olakšalo poslovanje privredi.

• Kako ocjenjujete ukupan rad rad poreskih inspektora i efikasnost inspekcijskih nadzora?

Poreska uprava raspolaže sa relativno malim brojem inspektora, kolege ulažu maksimalne napore i postižu odlične rezultate. Kontinuirano vrše intenzivne kontrole u dijelu opšte poreske registracije, podnošenja poreskih prijava, evidentiranja prometa, uplate pazara i prijavljivanje radnika. U toku ljetnjih mjeseci intenziviran je rad u turističkim centrima u primorskim i sjevernim opštinama.

Rezultati pokazuju da sa manjim brojem kontrola je utvrđeno više nepravilnosti. Razlog je što se analizom rizika posebno pripremaju za ciljane kontrole obveznika kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekršaji ili za koje je poreski organ  u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluga.

Njihovo prisustvo na terenu umnogome je uticalo na povećanje stepena poreske discipline, dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, a što se oslikava i u naplati po svim poreskim oblicima. Veliki broj poreskih obveznika izmirio je i prethodna dugovanja po osnovama koje nijesu bile predmet kontrola, što je i glavni cilj koji želimo postići.

(Bankar.me)