Crnogorski bankarski sektor karakteriše visoka likvidnost, kapitalna adekvatnost i profitabilnost, a primjetan je i trend opadanja loših kredita, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović.
Ona je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je održano konsultativno saslušanje o stanju u bankarskom sektoru Crne Gore – izazovima i perspektivama, kazala da je taj sektor najzdraviji i najstabilniji dio crnogorske ekonomije, koji značajno podržava razvoj privrede.
„Kada je u pitanju kapital banaka, on je već na nivou od 830 miliona eura što je istorijski maksimum. Primjetno je povećanje od skoro 12 odsto u odnosu na isti period prošle godine“, rekla je Radović.
Ona je precizirala da je aktiva banaka na kraju aprila iznosila 6,62 milijardi EUR, što je tri odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
„Ukupni krediti banaka iznose 4,37 milijardi eura, što je rast od 11,8 odsto u odnosu na uporedni period. Takođe, došlo je do rasta kreditne aktivnosti, gotovo 34 odsto“, kazala je Radović. Učešće loših kredita u ukupnim se kontinuirano smanjuje i danas je, sa nekadašnjih dvocifrenih nivoa, palo na 4,75 odsto. Ukupni depoziti iznose 5,33 milijardi eura, što je rast 2,3 odsto u odnosu na uporedni period.
Poslovanje banaka karakteriše i ostvarivanje visokog neto profita.
Radović je, govoreći o kamatnim stopama, podsjetila da je u martu uslijedila inicijativa CBCG u pravcu smanjenja kamatnih stopa kada je u pitanju stanovništvo, što su sve banke prihvatile – da učestvuju u akciji i snize kamatne stope za crnogorske građane.
-Od početka akcije, odnosno od marta do kraja aprila, banke su odobrile gotovo 3,2 hiljade kredita stanovništvu, u ukupnom iznosu od gotovo 40 miliona eura- rekla je Radović i dodala da su, kada su u pitanju krediti za preduzeća, kamatne stope niže u odnosu na građane i da u CBCG očekuju trend daljeg sniženja.
Predstavnik Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija, Dejan Đurović, između ostalog je tražio od Radović da obeća da će korekcije kamatnih stopa na kredite biti veće od onih koje su trenutno dogovorene.
Radović je saopštila da su inicijativa i dogovor sa bankama u vezi sa korekcijom kamatnih stopa urodili plodom i da se bilježi vrlo konkretno smanjenje u prve četiri sedmice primjene.
Radović je, na njegovo pitanje, potvrdila da je Prva banka podnijela pet tužbi protiv CBCG, koje se odnose na mjere regulatora prema toj komercijalnoj banci.
Ona je dodala i da su zbog drastičnih propusta, koji se odnose na netačno izvještavanje Centralne banke, smjenjeni svi članovi uprave Prve banke. Radović je kazala da je u proteklim mjesecima postojala tendencija rasta depozita Vlade i smanjenje depozita pravnih lica u Prvoj banci, ali da postoji značajan potencijal da ona bude ozdravljena.
Radović je podsjetila da je Prva banka u decembru donijela odluku o dokapitalizaciji, koja je u toku, i čiji će epilog uskoro biti poznat.
Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, postavio je pitanja o razlozima plaćanja naknada za održavanje bankovnih računa, obradu kredita i mobilno bankarstvo.
„Rijetko pričamo o naknadama, a to je segment u kojem imam dosta kritika. Ako posmatrate neto prihod naknada, on je od 2019. godine sa 35 miliona skoro dupliran na oko 64 miliona prošle godine. Nijesam protiv profita, ali smatram da bi za takav rast prohoda trebalo da usluge budu kvalitetnije, ili da cijene odgovaraju onome što su troškovi bankarskog sistema“, rekao je Mugoša.
On je pitao i kakva je razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa i da li postoje uporedni podaci u regionu, s obzirom na to da je trenutna štednja u crnogorskim bankama na 0,2 odsto.
On je dodao da depoziti u bankama iznose oko 2,7 milijardi a da je ukupno kreditno zaduženje 1,7 milijardi eura.
„Imamo ogroman nivo depozita u bankama po vrlo simboličnim kamatama. Zašto jedan dio ponude država ne plasira prema građanima? Siguran sam da bi građani jedan dio depozita iskoristili za to, što ne bi ugrozilo bankarski sistem“, tvrdi Mugoša.
Radović je saopštila da određivanje naknada na bankarske usluge nije nadležnost regulatora, već da to rade banke pojedinačno, a da se CBCG bavi regulacijom, odnosno usklađenošću poslovanja banaka sa zakonima.
Ona je navela i da je procijenjeno da bi država mogla da povuče 300 do 500 miliona sa tržišta, a da ne ugrozi bankarski sektor.
Mugoša je upozorio i na drastičan rast penzionerskih kredita nakon povećanja penzija, kao i na ozbiljne izazove u dijelu platežne moći građana. Radović je kazala da se bilježi rast kreditnog zaduženja penzionera, ali da on nije toliko drastičan, već da ima umjeren trend.
Lukić: Kamatni prihod tek prošle godine premašio onaj iz 2008.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore (UBCG), Aleksa Lukić, je odgovarajući na pitanja Mugoše, kazao da u bankarskom sistemu Crne Gore, sa aspekta profitabilnosti, ne događa ništa spektakularno što se ne događa u svim zemljama EU i van nje.
“Što se tiče profita za prošlu godinu, koji trenutno odskače u odnosu na raniji period, tu se uključuje ekonomski oporavak, Evropa sad 1, javna potrošnja, intenzivno kreditiranje, kao i skok kamatnih stopa koji se desio od polovine 2022. godine”, rekao je Lukić.
On je poručio da banke nijesu ekstra profitirale, već su radile u granicama mogućnostima i bile sastavni dio ekonomskog razvoja Crne Gore.
“Da bih to dodatno dokazao, dolazim do kamatnog prihoda, koji je tek prošle godine premašio kamatni prihod od 2008”, zaključio je Lukić.
