Nakon deset godina procesa pristupanja EU, nedostaci u vladavini prava i dalje su glavna prepreka ekonomskom razvoju i bržoj integraciji Crne Gore, a da bi imala adekvatan uticaj, nova strategija rasta treba da bude podržana kroz snaženje javnih institucija.

To je dio zaključaka Ekonomskog memoranduma za Crnu Goru „Ka strategiji održivog rasta“, dokumenta koji je izradila Svjetska banka a danas će biti prezentovan u Podgorici.

„Iskorištavanje svih prednosti reformi za viši, održiviji rast zahtijeva osnaživanje javnih institucija. Novi problem u svim oblastima politike je slabo i nedosljedno sprovođenje pravnih okvira, uprkos njihovoj usklađenosti sa acquis-em EU. U Crnoj Gori se to često naziva i visokom neformalnošću“, dodaje se u analizi.

U dokumentu se na više od 60 strana daje uvid u ključne smjernice rasta i razvoja ne samo države, već pojedinačno njenih institucija, tržišta i industrijskih sektora, te predlažu strategijska rješenja koja bi trebalo da promijene značajno usporen put Crne Gore ka Evropskoj uniji. Zbog toga eksperti SB u ovoj posebnoj analizi insistiraju na „snažnom, dobro opremljenom tijelu za zaštitu konkurencije, te na antikorupcijskim mehanizmima za podspješivanje konkurencije na tržištu“ kako bi se resursi preusmjerili na najproduktivnije firme i omogućili im da ubiraju više koristi od inovacija.

„Značajno je i podržavanje srednjoročnog planiranja u javnim finansijama i društvenim sektorima kako bi se zatvorile praznine u pristupu kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenim uslugama za naredne generacije. Takođe, osnaživanje javnih agencija – uključujući i opštinske – novim, najboljim praksama zakona o zaštiti životne sredine, prostornom planiranju i upravljanju otpadom kako bi se očuvala prirodna dobra i netaknuti pejzaž Crne Gore kao motor rasta ekonomije – turizma“, ističe se u dokumentu SB u koji je portal Bankar.me imao uvid.

Iz SB ukazuju na činjenicu da rast BDP-a od tri odsto, koji je postojao prije pandemije korona virusa, danas više nije dovoljan niti poželjan jer to znači da se „prihodi neće približiti prosječnim nivoima EU u narednih 50 godina“. Da bi se to ubrzalo, predlažu novu, održiviju strategiju ekonomskog rasta, čiju osnovu danas prestavljaju: strategiju zasnovanu na produktivnosti i povećanju ljudskog kapitala uz očuvanje prirodnih resursa kako bi se zemlji omogućilo da održi veće stope rasta u dužim periodima.

„Dosadašnja strategija rasta Crne Gore uglavnom se zasnivala na privlačenju nekoliko velikih investicionih projekata u saobraćaju, energetici ili turizmu. Shodno tome, investicije su u prosjeku iznosile 27 odsto BDP-a u periodu od 2016. do 2019, ali nisu bile praćene rastom produktivnosti. Kao rezultat, privremeni skokovi rasta podstaknuti građevinskim ekspanzijama bili su praćeni oštrim padovima. Visoki prilivi kapitala i javne investicije učinili su privredu ranjivijom na spoljne šokove“, navodi se u memorandumu te ističe da je neophodan rast produktivnost, tim prije što „investicije imaju sve manje povrata“.

Prema dokumentu, Crna Gora može podstaći održivi rast produktivnosti kroz tri ključne promjene.

1. Uklanjanjem barijera koje ometaju tržišta da nagrađuju produktivnije firme. Nova analiza za potrebe ovog izvještaja sugeriše da je stagnirajući rast produktivnosti uzrokovan neefikasnošću tržišta u uslužnim sektorima, koji predstavljaju preko 70 odsto BDP-a. Uklanjanje prepreka konkurenciji u uslugama na nivo koji je uočen u proizvodnji povećao bi godišnju stopu rasta Crne Gore za oko 0,4 odsto. Poboljšanje produktivnosti među svim firmama dodatno je sputano nedostatkom inovacija i malim ulaganjem u zelenu tehnologiju koja je potrebna da se održi rast turizma i razvije komparativna prednost Crne Gore u čistoj energiji. Tržišna neefikasnost koja usporava rast produktivnosti takođe se odražava u visokoj i rastućoj tržišnoj snazi postojećih firmi koja je porasla za gotovo 20 odsto od 2014. do 2018. godine. Ove neefikasnosti dovele su do pada realnih plata u periodu 2014-19. i premalo dobro plaćenih poslova.
2. Bolje korištenje trgovine za održivi rast produktivnosti. U izvještaju se nalaze dokazi da su rast izvoza i rast produktivnosti preduzeća međusobno povezani. Usluge putovanja i turizma dominiraju izvozom jer izvoz usluga čini 80 odsto ukupnog izvoza. Visokokvalifikovane poslovne i IKT usluge, specijalizovana roba u mašinskom ili tekstilnom sektoru i čista energija imaju potencijal za dalji rast i diversifikaciju izvoza. Ali sama diverzifikacija izvoza ograničena je niskom produktivnošću crnogorskih firmi što smanjuje njihovu konkurentnost na stranim tržištima. Bolje korištenje trgovine zato zahtijeva poboljšanje efikasnosti domaćih tržišta kako bi se povećala izvozna konkurentnost preduzeća, modernizovala carina, uradila revizija necarinskih mjera i implementirao Dodatni protokol 6 CEFTA-e koji pokriva usluge. To takođe zahtijeva olakšavanje uvoza zelenih tehnologija kako bi se zaustavila degradacija životne sredine.
3. Poboljšanje ljudskog kapitala smanjenjem nejednakosti. Crna Gora ima izraženu nejednakost u prihodima, što utiče na uzlaznu mobilnost i ograničava potencijal rasta produktivnosti. Visoka nejednakost prihoda u poređenju sa zemljama EU vođena je okolnostima koje počinju od rođenja: sa 40 odsto, pol je najveća determinanta nejednakosti. Politike koje obezbjeđuju jednak pristup kvalitetnom obrazovanju i zdravstvenim uslugama u svim geografskim oblastima i prihodovnim grupama, ciljana socijalna zaštita i promovisanje rodne ravnopravnosti pomažu u rješavanju nejednakosti i mogu iskoristiti puni potencijal ljudskog kapitala.

Podsjećaju da je zato strategija održivog rasta posebno važna za motor rasta Crne Gore – turizam.

“Mnoge politike koje podržavaju rast turizma odražavaju one koje podstiču sveukupni rast produktivnosti – rješavanje nedostatka kvalifikovane radne snage i infrastrukture i dosljedna provedba politike. U stvari, produktivnost turističkih firmi i dalje je niska, što implicira neiskorišteni potencijal rasta za sektor. Ipak, turizam zahtijeva posebnu pažnju jer je njegov rast osjetljiviji na degradaciju okoliša i klimatske promjene – degradacija okoliša je zagadila plaže i prirodna mjesta potkopavajući turističku potražnju, a mnoga turistička žarišta će biti pogođena efektima klimatskih promjena. Održivi rast turizma stoga zahtijeva ozelenjavanje sektora jer turističke destinacije stvaraju do 3 puta više otpada po glavi stanovnika od nacionalnog prosjeka. A Crna Gora ima daleko najveću količinu plastičnog otpada po glavi stanovnika na Mediteranu”, potcrtava se u izvještaju te dodaje je da većina stranih direktnih investicija upravo u turizmu, što je dovelo do “prelivanja domaće produktivnosti stvaranjem radnih mjesta među lokalnim dobavljačima u uslužnim sektorima, ali ne i u poljoprivredi, proizvodnji hrane i drugim proizvodnim sektorima”.

Rješenje toga vide u premošćavanju i sprovođenju zakonodavstva usklađenog sa EU, kao što su zakoni o prostornom planiranju ili zaštiti životne sredine.

Bankar.me