Od kada su se pojavile, kriptovalute neprestano izazivaju kontroverzu i polemiku javnosti. Bankrot FTX berze, najveće za trgovinu kriptovalutama, izaziva dodatnu euforiju i kod investitora i kod trgovaca.
Osnivač te berze Sem Benkman-Frid uhapšen je i optužen za jednu od najvećih finansijskih prevara u američkoj istoriji. Istovremeno, vlasti Južne Koreje vjeruju da se kripto-bjegunac Do Kvon, optužen za štetu od 40 milijardi dolara, nalazi u Srbiji. Evropska centralna banka, u međuvremenu, tvrdi da se cijelo to tržište koristi za ilegalne aktivnosti.
Sa 69.000 dolara za jedan novčić u novembru prošle godine, vrijednost bitkoina godinu dana kasnije četiri puta je manja. I to nije ni prva, a ni posljednja turbulencija na tržištu kriptovaluta. Kada će propasti, za ECB pitanje je trenutka.
Jedna od najmoćnijih finansijskih institucija svijeta skreće pažnju i na zloupotrebe.
“Prave bitkoin transakcije su glomazne, spore i skupe. Bitkoin nikada nije korišćen u značajnoj mjeri za legalne transakcije u stvarnom svijetu. To je leglo nelegalnih transakcija koje donose rizik po reputaciju svake banke koja se umiješa u taj sektor”, navodi ECB.
Reputacija kriptovaluta dodatno je opala zbog kraha najveće digitalne berze. Fokus javnosti pojačao se i zbog pogibije dvojice milijardera, čije se smrti – bez dokaza – dovode u vezu s pranjem pravog novca preko digitalnog. Zbog čega su kriptovalute podložne zloupotrebama?
“Kao i sa tradicionalnim novcem, možete da ih koristite za najbolje i za najgore namjene. Ono što omogućava je praktično ta pseudoanonimnost, možete kriptovalute da pošaljete ljudima gotovo bez traga, odnosno mnogo je jednostavnije sakriti trag kretanja novca ukoliko to radite kriptovalutama, nego kroz tradicionalne finansijske institucije”, kaže Marko Živković iz ECD-a.
Praćenje kretanja digitalnog novca, kažu upućeni, zavisi od regulative. U Srbiji je na snazi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, koji Narodnoj banci Srbije omogućava da nadzire lica koja posluju sa virutuelnim valutama. Dozvolu da to rade po zakonu niko nije dobio.
“U ovom trenutku se okončavaju upravni postupci tako da će samo oni koji dobiju odgovarajuću dozvolu moći da nastave svoje poslovanje. Treba pomenuti još da je neovlašćeno pružanje usluga, znači bez dozvole nadležnog organa, krivično djelo prema krivičnom zakoniku tako da NBS može i da podnese krivičnu prijavu”, kaže Nataša Katanić, savjetnica za normativne poslove u Direkciji za zakonodavno-pravne poslove NBS.
Oni, pak, nemaju precizne podatke o tome ko i kako trguje kriptovalutama. Bar neki digitalni novac posjeduje oko 200.000 građana Srbije.
Izvor: RTS
