Hrvatsku trese novi finansijski skandal nakon otkrića da su zaposleni u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koja nadzire rad privrednih društava u finansijskom sektoru, trgovali hartijama od vrijednosti (HoV) banaka.
Više od 40 zaposlenih u HNB je trgovalo u posljednjih 20 godina vrijednosnim hartijama banaka, objavio je pod naslovom ”Eksluzivno” portal Index.hr, dodajući da je zabeleženo ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset miliona kuna (1,3 miliona eura).
Pozivajući se na uvid u dokumentaciju istorije transakcija Centralnog klirinškog i depozitarnog društva (SKDD), Index tvrdi da se među onima koji su u posljednjih 20-ak godina trgovali hartijama banaka nalaze i aktuelni guverner HNB Boris Vujčić, njegova zamjenica Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktuelni i bivši direktori unutar HNB-a, i drugi zaposleni u centralnoj banci.
”Riječ je o dosad najvećoj aferi unutar bankarskog sistema, a čini se da će posljednju riječ imati strani regulatori poput Evropske centralne banke (ECB), te Evropskog nadzornog tela za bankarstvo (EBA), jer sve upućuje na to da se radi o kaznenom djelu zloupotrebe povlašćenih informacija, kao i nečemu što ECB strogo zabranjuje”, piše u tekstu.
HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvještaja i informacija i kontinuirano prati poslovanje banaka. Zaposleni HNB-a, kako se objašnjava, u određenom trenutku tako raspolažu informacijama o poslovanju banaka koje nisu dostupne javnosti i na temelju kojih onda mogu da donose odluke o trgovanju HoV tih istih banaka o kojima imaju povlašćene informacije.
U tekstu se naglašava da ECB, čiji je HNB član, strogo zabranjuje zaposlenima trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka, i postavlja pitanje ”zašto to onda rade u HNB-u?”, i to vodeći ljudi koji sasvim sigurno znaju kakva su pravila njihove čelne institucije, ECB, i sasvim sigurno su upoznati s krivičnim djelom trgovanja povlašćenim informacijama.
Napominje se takođe da čak i u Etičkom kodeksu samog HNB-a stoji da zaposleni ne bi trebalo da trguju hartijama od vrijednosti banaka koje nadziru.
Na upit Index-a o toj praksi, iz HNB-a su rekli da je prema Zakonu o HNB zabranjeno trgovanje deonicama banaka guvernerima, viceguvernerima i izvršnim direktorima, ali da im, na primjer, nije zabranjeno trgovanje obveznicama tih istih banaka.
Dodali su dalje, da će i to zabraniti od marta ove godine, prenosi Index.
Portal ističe da je redakcija dobila negativan odgovor na pitanje da li su u HNB do sada imali slučajeve nedozvoljenog trgovanja HoV banaka, a kada su ih suočili s konkretnim imenima zaposlenih u centralnoj banci, datumima i nazivima vrijednosnih hartija kojima su trgovali, dobili su odgovor da će ”na bazi podataka koje smo im dostavili napraviti dodatne analize”.
Povodom otkrića Index-a oglasili su se pojedini hrvatski političari i funkcioneri.
Šef SDP-a Peđa Grbin je napisao na Fejsbuk nalogu da ”ova situacija itekako dovodi u pitanje jesmo li s ovakvim ljudima na čelu HNB-a, koji su spremni na lov u mutnome radi vlastite zarade, kao država spremni za ulazak u evrozonu”.
”Razrješenje i sankcionisnje odgovornih za ovu svinjariju je minimum minimuma kojeg očekujemo!”, napisao je Grbin.
Ante Samodol, bivši šef Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga (HANFA), rekao je u razgovoru za Index da je u cijeloj stvari najtužnije insistiranje HNB-a na razlikovanju obveznica i dionica – kao da kupci i dionica i obveznica ne očekuju prinos i kao da kod kupovine obveznica nema sukoba interesa.
On je izrazio skepsu povodom moguće istrage zbog osnovane sumnje za krivično djelo trgovanja povlašćenim informacijama i manipulacije tržištem kapitala.
“Iskreno, nakon slučaja Credo banke od 22. novembra 2011, kad je Savjet HNB-a doneo odluku o prisilnoj likvidaciji Kredo banke, a dan posle, 23. novembra ujutro blokirao račun banke, da bi ga poslepodne u dva navrata odblokirao i pokupio sav novac s računa banke, ja u ”institucije” više ne verujem, rekao je Samodol.
