Stanovnici Ukrajine plaćaju najjeftiniju struju u europi. Ukrajince kilovat košta 5,06 eurocenta. Što se tiče titule šampiona sa najskupljim kilovatom, ona je pripala Njemačkoj sa 31,93 a vicešampiona Danskoj i to sa 29 eurocenta.
Tako bar pokazuju posljednji zvanični podaci Eurostata koji se odnose za prvo polugodište ove godine dok oni nezvanični ukazuju da su cijene u većini zemalja Evrope zbog energetske krize skočile u septembru i oktobru od 5,7 do 12 odsto.
Pprošlu godinu je, zbog krize ekonomije i zatvaranja gradova i država, obilježio pad cijena električne enegije širom Evrope. Cijene kilovata u Njemačkoj, gdje potrošači tradicionalno, uz Dansku, plaćaju najskuplju struju u Evropi, su u 2020. godini smanjene na oko 30 evra po megavat – satu, što je oko sedam eura niže od one koja je važila u 2019. godini.
Razlozi za to su niži troškovi goriva u prošloj godini, pad potražnje za električnom energijom kao rezultat pandemije i rekordna količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Ove godine je situacija obrnuta pa je zato i došlo do skoka cene električne energije. Uz Dansku i Njemačku struju skupo plaćaju i domaćinstva u Belgiji- 27,02 eurocenta, Irskoj-25,55;Španiji-23,55, Italiji-23,59 eurocenta.
Da je tržište promjenljivo potvrđuje i to što su prethodnih godina manje od građana u Srbiji električnu energiju plaćala domaćinstva u Sjevernoj Makedoniji i BiH, ali sada je situacija obrnuta. Tako Makedonci za kilovat sa taksama i porezom plaćaju 8,41, građani BiH 8,75 a Albanije 9,33 eurocenta.
I u Crnoj Gori je struja značajno skuplja odnosno iznosi 9,80 eurocenta za kilovat, u Hrvatskoj 12,91 dok je u Sloveniji čak 16,62. Stručnjaci upozoravaju da je jasno da se neće skoro zaustaviti energetska kriza i zbog toga, mnoge države gdje je poskupljenje struje značajno zabilježeno, razmatraju mogućnost pomoći domaćinstvima da izmire svoje obaveze.
Tako Grčka vlada, planira da ponudi energetske subvencije većini domaćinstava, koja za kilovat plaćaju 16,80 eurocenta. U opciji je i jednokratna isplata za domaćinstva sa niskim primanjima, kao i mjesečna subvencija za prvih potrošenih 300 kilovatsati koje koristi 70 odsto stanovništva.
Da li će toj vrsti pomoći pribjeći i druge evropske države za sada je neizvjesno ali ono što je izvesno to je da primjera radi u Italiji je sve veći problem građana da izmire svoje obaveze. Proračuni pokazuju da će biti još teže u posljednjem kvartalu ove godine jer postoji mogućnost da računi budu uvećani za čak 40 posto.
Izvor: Blic.rs
