Informacija o hitnim zaduženjima,i potencijalnom sklapanju kreditnih aranžmana kod stranih banaka, u periodu ne baš povoljnog makroekonomskog ambijenta, daje nam za pravo da se još jednom definišemo i predstavimo kao mjesto na kojem država može podmiriti potrebe za prikupljanjem sredstava, kaže Maksimović.
Izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović ocijenio je da je Montenegroberza potpuno spremna da pruži servis državi za potencijalnu emisiju obveznica. On smatra da se država na Montenegroberzi može zadužiti po povoljnim uslovima, budući na prisustvo inostranih investitora.
– Montenegroberza, kao jedino tržište kapitala u Crnoj Gori, spremna je da efikasno pruži servis državi za potencijalnu emisiju obveznica. Zahvaljujući dobro izgrađenoj informacionoj strukturi i efikasnoj regulativi nastaloj kao plod dobre saradnje sa Komisijom za hartije od vrijednosti, kao regulatorom na tržištu, pristup tržištu kapitala državi je uveliko olakšan. Takođe, uspostavljena saradnja sa Ministarstvom finansija i prošlogodišnji ostvareni rezultati prilikom emisije obveznica Fonda rada (značajno veći iznos tražnje od ponude), daje nam za pravo nadu da će se prilikom narednih emisija obveznica, domaće tržište kapitala uzeti u obzir, kazao je Maksimović Portalu Analitika.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Informacija o hitnim zaduženjima, kako je dodao Maksimović, i potencijalnom sklapanju kreditnih aranžmana, u periodu ne baš povoljnog makroekonomskog ambijenta, daje nam za pravo da se još jednom definišemo i predstavimo kao mjesto na kojem država može podmiriti potrebe za prikupljanjem sredstava.
Stanje na berzi ide u prilog emitovanja obveznica: – U našem prilogu su i trenutno stanje i podaci sa tržišta. Naime, u informacionom sistemu Berze, svakodnevno je prisutno oko 50 naloga tražnje za kupovinu obveznica stare devizne štednje. Količinski iznos navedene tražnje po raznim serijama (roku dospijeća) iznosi oko 120 hiljada. Ako bi u obzir uzeli i tražnju za obveznicama nastalih po osnovu izmirenja obaveza Fonda za restituciju, količinski iznos ukupne tražnje na Berzi za državnim obveznicama je u ovom trenutku preko 200 hiljada. Važno je napomenuti da je riječ o sekundarnoj trgovini i da zbog gotovo nepostojanja naloga prodaje, ovi nalozi – a time i novac, ostaje nerealizovan. Smatram da navedeni iznos nije beznačajan, več predstavlja potencijalni iznos zaduženja u svakom momentu na našem tržištu. Tokom prošle godine, ukupni promet sa obveznicama stare devizne štednje iznosio je oko 1,3 miliona. Sa prometom ostvarenim tokom ove godine promet sa ovih hartijama od vrijednosti iznosi oko 2,5 miliona. Ovaj promet ostvaren je na našem sekundarnom tržištu, između vlasnika ovih hartija kojima su dodijeljene navedene hartije kao sredstvo izmirenja obaveza i kupaca, objasnio je Maksimović.
Po toj osnovi, kako je dodao, iznos od 2,5 miliona se mogao ostvariti i na primarnom tržištu, pri čemu bi država imala koristi prikupljanjem novčanih sredstava po povoljnijim uslovima.
– Opet napominjem da se prikazani podaci odnose na sekundarnu trgovinu i trenutno stanje naloga. Sigurno da bi agregatna tražnja bila neuporedivo veća, kada bi se na Tržištu pojavila značajna ponuda – kao pri emisiji obveznica. Takođe ne treba zanemariti sve veće prisustvo inostranih investitora na našem tržištu, koji su svoje preferencije ka crnogorskom tržištu kapitala iskazali kupovinom hartija od vrijednosti sa našeg tržišta u iznosu od par miliona eura. Sigurno da bi navedenim investitorima bile interesantne i državne obveznice kao finansijski instrument, objasnio je Maksimović.
Važno riješiti političke nesuglasice: Po navodima Ministarstva finansija, emisija euroobveznica je zbog trenutne političke situacije oko neusvajanja budžeta teško izvodljiva.
– Saglasan sam sa navedenom konstatacijom. Naime cijenu zaduživanja na međunarodnom tržištu određuju brojni faktori, među kojima od su najznačajniji politička i makroekonomska stabilnost. Bez usvojenog budžeta, kao osnovnog instumenta državnih finansija, nema ni ostvarivanja makroekonomske stabilnosti. Poljuljana makroekonomska stabilnost utiče na povećanje kamatne stope. Zato je veoma važno da se što prije riješe političke nesuglasice i krene dalje sa jasno definisanim ciljem i prihvatanjem budžeta – tranutnog stanja javnih finansija, takvih kakve jesu, pojasnio je Maksimović.
– Trenutna neriješena, situacija, kako navodi on, ne samo da ostavlja efekte na javne finansije, već će posredno ostaviti značajne posljedice i na najavljene infrastrukturne projekte koji su od velike važnosti za dalji ekonomski razvoj Crne Gore.
Bez stranih ulaganja nema ekonomske perspektive: -Nepohodno je da shvatimo da bez priliva stranih investicija, razvoja najavljenih turističkih projekata (Kumbor, Plavi Horizonti, Kraljičina plaža, Luštica…); pojekata u oblast energetike (drugi blok Termoelektrane, podvodni kabal, hidriocentrala) i najavljene izgradnje autoputa, ekonomska perspektiva Crne Gore ne pruža velike nade. Kako najavljeni iznosi ulaganja premašuju iznose od par milijardi eura, svaka dalja makroekonomska nestabilnost povećava rizik investicionog projekta i može ostaviti posljedice na njihovu realizaciju, smatra Maksimović. Treba imati, kako dodaje on, u vidu da se većina ovih projekata realizuje iz pozajmljenih sredstava, povećanje kamatne stope na državna zaduženja uticaće na povećanje i cijene koštanja izvora finansiranja navedenih projekata.
– Nadamo se da navedena situacija neće dovesti do stopiranja realizacije, već da će sve institucije odgovorne za politiku javnih finansija naći rješenje za postizanje makreoekonomske stabilnosti. Montenegoberza je spremna i može biti jedan od instrumenata za rješavanje nastalih problema. Ne želimo da bježimo od odgovornosti, već da aktivno kroz pružene usluge utičemo na smanjenje cijena zaduživanja i rješavanje problema usklađivanja državnog budžeta, zaključio je Maksimović.
