Emirati otvaraju banku u Srbiji

Dodajte komentar

Guvernerka Jorgovanka Tabaković izjavila je da očekuje da uskoro stigne zvanični zahtjev Rojal grupe iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za osnivanje banke.

Kao mogućnost pominje se i sticanje više od pet odsto vlasništva u nekoj od banaka u Srbiji.

Rojal grupu, na čijem se čelu nalazi šeik Tanun bin Zajed al Nahjan, čini konglomerat od 60 kompanija, koje se bave građevinarstvom, tehnologijom i medijima, maloprodajom i trgovinom, ulaganjima u nekretnine, proizvodnjom betona, drvne građe i proizvoda od aluminijuma, kao i finansiranjem.

O dolasku Rojal grupe govorilo se i ranije, pa je tako odlazeći ministar privrede i finansija Mlađan Dinkić još u februaru ove godine najavljivao dolazak ove grupe na proljeće. Njegovo očekivanje se nije ostvarilo, ali su Emiraćani očigledno ostali zainteresovani za otvaranje banke u Srbiji.

Za ovu poslednju stavku zadužena je kompanija „Rim fajnens“ (Reem Finance), pa je za očekivati da bi upravo ta banka otvorila svoju podružnicu i u Srbiji.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Rim fajnens u Emiratima nudi širok opseg usluga, od potrošačkih zajmova, preko finansiranja kupovine automobila i nekretnina, do kreditiranja malih i srednjih preduzeća.Iako dolazi iz muslimanske zemlje, Rim fajnens je konvencionalna banka, što znači da osim islamskog bankarstva nudi i konvencionalne bankarske usluge, prenosi b92.

Islamsko bankarstvo zabranjuje bilo naplaćivanje bilo kakvih kamata, tako da su banke u muslimanskim zemljama razvile proizvode koji zaobilaze ovu zabranu.

Tako se često koristi opcija da umjesto da klijentu pozajmi novac da kupi neki predmet, banka ga sama kupi i onda po višoj cijeni proda klijentu, dozvoljavajući mu da plati u ratama.

Zbog toga u ponudama islamskih banaka cijena kredita nije izražena nivoom kamatne stope, nego nivoom profita koji banka uzima.

Slično je i kod finansiranja poslovnih projekata, kada banka uzima „kamatu“ čiji iznos zavisi od visine profita kompanije. Kada firma otplati cio iznos zajma, ona sa bankom zaključuje sporazum o podjeli profita. Alternativno, banke mogu da ulože u samu kompaniju, kada banka deli i rizik i profit sa klijentom.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *