U svakom domaćinstvu, kao i u svakoj kompaniji , kad je o novcu riječ, važno je koliko ga ulazi i koliko ga izlazi iz blagajne.
Osobe koje su zaposlene na puno radno vrijeme ne mogu puno učiniti da povećaju dotok, osim zatražiti povišicu.
Međutim, na potrošnji se može itekako raditi.
Evo 10 savjeta kako uz minimalna odricanja maksimalno uštedjeti:
1. Automatizujte plaćanja
Zatražite u banci trajne naloge za sve usluge koje je moguće plaćati na taj način, recimo račune od kablovse ili račune mobilne telefonije. Na taj ćete način dobiti razne pogodnosti, na primjer niže cijene ili mogućnost jeftinije kupovine telefona, kad vam zatreba novi. Ujedno ćete izbjeći probleme i plaćanje kamata ako slučajno zaboravite da platita neki račun.
Postavite i trajni nalog koji će svakog mjeseca skidati s vašeg računa svotu koju planirate da uštedite i prebacite je u penzioni fond, na štedni račun ili u neku drugu varijantu štednje.
2. Uštedite fond za hitne situacije
Izdvojite određenu svotu novca koja vam može pokriti kriznu situaciju bez da morate odlaziti u minus ili trošiti na kreditne kartice. Recimo, ako iznenada budete morali da kupite novi laptop, mašinu za rublje ili popravite auto. Bilo bi dobro da je u tom fondu barem nekoliko stotina eura.
I zapamtite, ako nije neočekivano, ne spada u troškove iz ovog fonda.
3. Zapisujte 30 dana svaku potrošnju
Na kraju mjeseca, iznenadićete se da u budžetu još uvijek ima rupa koje se pažljivijim planiranjem da zatvoriti.
4. Planirajte obroke unaprijed
Idealno bi bilo u nedjelju naveče napraviti plan za cijelu nedjelju, u skladu s time što od namirnica imate kući, koje će se prve pokvariti ako ih ne potrošite i što je od voća i povrća u sezoni. Radnim danom je dobro, u zavisnosti od navika, skuvati obrok veče prije te ga ili ponijeti na posao, ili ga imati spremnog čim se vratite. Tako se odupirete potrebi da trošite novac na skupu i nezdravu brzu hranu.
5. Razmislite o svakoj kupovini – 30 dana
Naravno, ne kad je riječ o kupovini hrane i drugih svakodnevnih potrepština. Ali kad je riječ o stvarima poput elektronskih uređaja, nove grafičke kartice, zamjene telefona – zapišite datum kad ste se odlučili na kupovinu i pričekajte tačno 30 dana. Ako i nakon 30 dana i dalje budete željeli to isto, znači da nije riječ o impulsu.
Primijetićete da će vas želja za mnogim stvarima proći i da one nisu bile stvarna potreba.
6. Čuvajte se popusta
Odabrali ste pantalone za 49,99 eura, a prodavnica vam kaže da za još 25 eura možete dobiti još jedne. Pa to je ušteda od 50 posto na drugom paru! Ali, treba li vam još jedan par pantalona? Ili bi tih 25 eura bilo korisnije utrošiti na smanjenje duga koji imate ili štednju?
Popusti, a u novije vrijeme i trgovački kuponi u tgovinskim lancima, služe tome da vas navedu da kupite i ono što vam ne treba.
Dobro je iskoristiti ih za stvari koje biste i inače kupili. U suprotnom, to je čisti minus na vašem računu.
7. Odbacite skupe navike
Često postoji ona jedna navika za koju smatrate da je neophodna i ne želite uopše pregovarati oko nje. Za mnoge je to pušenje, recimo. Ako već ne želite prestati, možete pokušati da smajite trošak pušeći manje. S današnjim cijenama cigareta, na taj se način može uštedjeti desetine eura mjesečno.
8. Otplatite dugove, malo po malo
Većina nas je opterećena dugom – bankovnim minusima, kreditnim karticama, zaostalim računima s kojima kasnimo.
Dvije su različite metode koje financijski savjetnici preporučaju za otplatu dugova.
Prva kaže, prvo platite dugove na koje plaćate veću kamatu. Ta je metoda racionalnija – bolje se prije riješiti duga koji je na duže vrijeme skuplji.
Druga metoda, koju zagovara Dave Ramsey kaže, otplatite dugove od manjih prema većima. Za nju se tvrdi da ponekad djeluje bolje od prve.
9. Održavajte svoje stvari
Platite na vrijeme da neko pregleda i po potrebi popravi vaše uređaje. Pregled klima uređaja košta od 20 do 50 eura, automobil se kod ovlaštenog mehaničara može servisirati za par stotina eura.
U slučaju kvara izazvanog nedoržavanjem, te se svote višestruko povećavaju.
10. Pomozite okolini
Snizite temperaturu na termostatu zimi i obucite nešto toplo. Ne palite klimu u kući, kancelariji ili automobilu ako nije neizdrživo vruće, a i tada je držite na relativno visokoj temperaturi.
Zatvorite vodu dok perete zube, šamponirate kosu, brijete se.
Mala promjena navika može rezultirati u desetinama pa i stotinama ušteđenih eura godišnje.
Manager.ba
