Podaci su samo nizovi jedinica i nula. Bilo da se njima koristi jedna osoba, deset ili milion, sasvim je svejedno, nemoguće ih je istrošiti – citat je iz najnovijeg članka dvojice profesora s Univerziteta Stanford, Kristofera Tonetija i Čarlsa Džonsa.
Postavljajući pitanja o tome ko bi trebalo da ima vlasništvo nad ličnim podacima i koje bi restrikcije trebalo da budu na njihovo korišćenje, dvojica profesora ekonomije došli su do zaključka da su podaci, upravo zbog toga što se ne ponašaju kao roba, novo zlato digitalnog doba i da je stvaranje “ekonomije ličnih podataka” na pomolu.
Prema istraživanjima evropske agencije za cyber-sigurnost, lični podaci kojima se koriste tehnološki divovi, Facebook i Google, za digitalno oglašavanje i pogađanje “target grupe”, čine tržište vrijedno oko 200 milijardi dolara.
Do te se brojke može doći uzmemo li da ciljano oglašavanje korišćenjem ličnih podataka generiše prihode u iznosu od 60 dolara po korisniku, a Facebook i Google imaju oko 3,5 milijardi aktivnih korisnika širom svijeta.
Ipak, tehnološke kompanije najčešće ne skrivaju i zakonski moraju navesti koje će lične podatke korisnika uzimati, čuvati i obrađivati, prenosi Novac.hr.
To obično navode u “Uslovima korištenja”, dokumentu na koji svaki korisnik mora pristati prije upotrebe aplikacije ili usluge. Problem je što rijetki imaju vremena i volje prolaziti kroz gusti tekst i složene pravne formulacije ne bi li doznali kojim će se podacima aplikacija koristiti i u koju svrhu.
Globus je odlučio da prođe kroz sve “Uslove korištenja” i “Izjave o privatnosti” ne bismo li konačno zaključili koji se naši podaci koriste, s kime se dijele i zašto.
Zapisali su svaku web-adresu koju ste ikad posjetili: Facebook je najveća i najzastupljenija društvena mreža s više od 2,38 milijardi aktivnih računa. O “sitnim slovima” ugovora ovoga giganta može se pronaći pregršt članaka. Iako se većina njih odnosi upravo na potpuno odricanje prava nad svim što korisnik ikada objavi, pa čak i nad onim što je mislio, ali na kraju nije objavio, lista ide i dalje. Facebook tako ima puno i neutuživo pravo nad svim fotografijama, te ih može upotrebljavati u marketinške svrhe, kako vlastite tako i partnerske.
Bez dopuštenja korisnika može ukloniti šta god želi s profila, a ako naiđe na uvredljiv sadržaj, može ga blokirati ili potpuno izbrisati. Između ostalog, ima pravo da prati svaki korak, što znači da ima nadzor nad GPS lokacijom mobilnog telefona, ali i IP adresom, pa tako na primjer, uprkos izbrisanoj istoriji na internet pregledniku, ovaj “veliki brat” zapisuje svaku adresu koju je korisnik ikada posjetio.
No, da ne bi sve bilo negativno, Facebookov ugovor o uslovima korišćenja ima i jednu pozitivnu stranu. Ako se prema navedenim podacima otkrije da je potencijalni novi korisnik osuđen za pedofiliju ili bilo kakvu drugu vrstu seksualnog zlostavljanja, njegova registracija će se odmah obrisati. Doduše, na koji način njihov algoritam dolazi do takve vrste informacija i šta se događa ako osoba kreira lažni profil bez upotrebe vlastitog imena i prezimena, nije navedeno.
Svaka ideja koju ste objavili zapravo je njihova: Prošle sedmice Instagram je na tržište pustio novu aplikaciju s jednom kako, navode strani mediji, kontroverznom opcijom. Riječ je aplikaciji Treads putem koje svaki vlasnik Instagram profila može da komunicira s najužim krugom prijateljima te s njima, osim fotografija, videa i poruka, razmjenjuje i lokaciju mjesta koje posjećuje. No javnost je, zapravo, digao na noge način rada same aplikacije. Naime, jednom kad se korisnik na nju prijavi i odabere krug najužih, Treads uzima za pravo samostalno objavljivati statuse, lokacije, pa i dijeliti podatke poput kvaliteta mobilne mreže ili stanja baterije.
S druge strane, ako se pogleda onaj klasični Instagram koji trenutačno uključuje i Insta Story, te IGTV, on jednako kao i njegov “veliki brat Facebook” zadržava pravo na sve objave. Ako na nekom profilu njihov algoritam uoči zanimljiv sadržaj ili pak poslovnu ideju, prema pravilniku na koji korisnik pristaje prilikom registracije, kompanija ima pravo tu ideju, bez naknade i najave, iskoristiti za vlastite potrebe i potencijalno na njoj zaraditi. Unutar istog paragrafa navode kako klijent nema pravo da tuži kompaniju za bilo kakvu prevaru. Odnosno, ako je, na primjer, do krađa identiteta došlo putem ove društvene mreže, Instagram se od toga ograđuje, a za odgovornog drži samu žrtvu.
Oni odlučuju s kim ćete se povezati: Za razliku od svih ostalih društvenih mreža, ova poslovna platforma kojom se danas koristi više od 630 miliona ljudi ipak nema previše skrivenih stavki unutar pravilnika. Zapravo, glavna politika LinkedIna jest “honesty is the best policy”. Da, korisnik se ovdje ne smije lažno predstavljati, a onaj koji to učini mogao bi doživotno ostati bez svog profila.
Kako navode u ugovoru, glavni cilj mreže je povezivanje poslodavaca odnosno headhuntera s budućim zaposlenima. Ako se neko lažno predstavlja, to narušava ugled same platforme, što je, prema njihovim uvjetima poslovanja, nedopustivo.
Isto tako, LinkedIn zabranjuje promovisanje prostitucije, pa čak i ako je riječ o legalnom poslovanju. Stoga među privatnim, ali i korporativnim profilima korisnik tu nikada neće pronaći stranicu sex shopa. I dok se i ovdje korisnički podaci, kao i na ostalim društvenim mrežama, prikupljaju u marketinške svrhe, za razliku od svojih konkurenata, unutar njihove EULE se ne može pronaći toliki broj bizarnih uslova.
Velika većina pravila upravo se odnosi na zaštitu ugleda mreže, pa tako, osim lažnog predstavljanja i promovisanja eskortnih djelatnosti, LinkedIn svojim klijentima zabranjuje dodavanje virtualnih prijatelja s kojima nemaju nikakvu vezu. Iz tog razloga prilikom svakog dodavanja novog prijatelja korisnik mora naznačiti kako je povezan s određenom osobom jer, u protivnom, sistem neće poslati zahtjev za prijateljstvo.
Prate vas i kad se koristite internet-bankarstvom: Korisnik se na Twitteru, kao i na ostalim društvenim mrežama, odriče prava na objavljene statuse i fotografije u korist kompanije. Istovremeno se Twitter ograđuje od prikaza “fake newsa” ili uznemirujućeg sadržaja te ga za to ne možete tužiti. Registracijom korisnik pristaje na još jedan uslov – naime, otvaranjem, odnosno kreiranjem novog profila osoba kompaniji daje dopuštenje nad svim svojim aktivnostima na internetu. Šta to točno znači? Twitter, tako, bez zadrške može od 0 do 24 pratiti kretanja po IP adresi, operativnom sistemu računara, internet pregledniku, lokaciji, mobilnim aplikacijama kao i svim popratnim aktivnostima na mobilnom uređaju, ali i internet-bankarstvu.
Osim što se korisnik odriče cjelokupne online-privatnosti, kompaniji daje ovlašćenje i nad vlastitim računom. U slučaju da se osoba iz bilo kojeg razloga više od šest mjeseci nije koristila svojim profilom, Twitter će ga bez prethodne najave proglasiti neaktivnim i izbrisati.
Airbnb
Ako procijene da je vaša recenzija neutemeljena, ugasiće vam račun: Zavisno od toga u koju svrhu osoba upotrebljava Airbnb, na nju se odnose različita pravila. Za iznajmljivače su pravila poprilično štura. Uz ona osnovna koja se odnose na transparentno izlistavanje objekta, pravnu i finansijsku regulativu, iznajmljivač prilikom registracije pristaje na još neke uslove. Tako ova najveća platforma za najam smještaja ima pravo da ugasi korisnički račun iznajmljivača u slučaju velikog broja negativnih recenzija.
Uz to, bez računa mogu ostati i u slučaju gubitka “zvjezdica”, učestalih otkazivanja rezervacija, ali i lažnog oglašavanja. Prilikom ukidanja profila kompanija nije dužna da pošalje obrazloženje svojih postupaka, a korisnik je za to nema pravo tužiti ni tražiti objašnjenje.
S druge strane, oni koji ovu platformu koriste za pronalazak smještaja, ne znajući, pristaju na neke ipak rigoroznije uslove. Na primjer, ako gost u apartmanu ostane nakon predviđenog termina za check out, Airbnb će mu na prijavu iznajmljivača naplatiti još jedan dan boravka. Osim toga, ako korisnik na ostalim platformama poput Googlea ili TripAdvisora ostavi neutemeljenu negativnu recenziju, kompanija će mu bez ikakvog obrazloženja ugasiti profil na svojoj platformi.
Netflix
Dijele s drugima vaše podatke, ali ne odgovaraju za njihovu sigurnost: Baš kao i ostali, ova streaming-platforma prikuplja sve korisničke podatke, ali ih ne čuva samo za vlastite potrebe nego ih dijeli i s partnerima. Za razliku od većine aplikacija, Netflix svojim korisnicima ne garantuje sigurnost podataka. Tačnije, u slučaju hakerskih napada na njihove servere, kompanija se u potpunosti ograđuje od svake moguće krađe podataka, te ih se za takvo nešto ne može tužiti.
Glovo
Na zahtjev će obrisati vaše podatke, ali im za to trebaju dvije godine: Prilikom registracije na Glovo, aplikaciju za dostavu hrane, korisnik će morati unijeti svoje podatke: ime i prezime, adresu, broj mobilnog telefona i podatke s kreditne kartice. Budući da dostavljač mora korisniku njegovu narudžbu dostaviti na adresu, Glovo će, kako stoji u “Uslovima korišćenja”, u realnom vremenu pratiti geolokaciju korisnika preko njegovog pametnog telefona. Korisnik može odabrati, pišu, da Glovo ne zna njegovu geografsku lokaciju, ali nije navedeno kako će to uticati na rad i upotrebu aplikacije.
Sve podatke korisnika, Glovo čuva na serverima Amazona (Amazon Web Services) smještenim u Irskoj, a korisnik može od Glova zatražiti brisanje svojih podataka. U tom će slučaju Glovo obustaviti obradu, ali će podatke zadržati na period od 24 mjeseca prije nego što ih izbriše. Nije naveden razlog zašto rok za brisanje podataka traje dvije godine. Ipak, ističu da te podatke neće dijeliti s trećim stranama niti ih prodavati. Tek po zakonskom zahtjevu podatke mogu proslijediti državnim institucijama ako postoji opravdana sumnja da je njihov korisnik počinio neko kazneno djelo.
Uber
Podatke o vama prikupljaju i s društvenih mreža: Slično kao i Glovo, aplikacija za taksi prevoz Uber koristi se informacijom o lokaciji korisnika. Osim toga, prikupljaju i informacije o novčanim transakcijama, komunikaciji s vozačem te o pametnom telefonu korisnika (model, operativni sistem, postavke jezika).
Prikupljaju podatke o korisniku i preko trećih strana, tzv. demografske podatke s društvenih mreža koji služe za bolje targetiranje ponašanja korisnika. Evropski korisnici, kako navode u “Uslovima korišćenja”, imaju pravo od Ubera da zatraže kopiju svih informacija koje je aplikacija o njima dosad prikupila tako da zahtjev pošalju mailom kojim natrag dobiju sve podatke navedene u Word dokumentu.
Također, mogu u svakom trenutku povući svoj pristanak na obradu i korištenje tih podataka. U tom slučaju, navode, korištenje aplikacije neće biti moguće. Podatke će izbrisati ili “anonimizovati”, ali tek nakon sedam godina. Čine to zbog poreskog i zakona o osiguranju, kako navode.
U slučaju vozača Ubera, osim svih navedenih podataka, Uber može zatražiti i provjeru da vozač nije osuđivan.
PayPal
Zaviruju u vaš imenik i popis kontakata: Servis za online-plaćanje koji ima gotovo 230 miliona korisnika obrađuje delikatne finansijske podatke i morao bi biti siguran. Tako u njihovim “Uslovima” stoji da prikupljaju lične podatke korisnika te cijelu istoriju njegovih transakcija.
Takođe, korisnici mobilne aplikacije PayPala mogu očekivati da će servis zaviriti u njihove imenike i popis kontakata. Budući da korisnik može preko liste kontakata slati i primati novac, objašnjavaju, to su podaci koje moraju prikupiti kako bi te transakcije funkcionisale. O korisniku će, takođe, informacije prikupljati od trećih strana, kao što su trgovci i banke. Stanovnici SAD-a korišćenjem PayPala pristaju da se njihovi transakcioni podaci dijele s ostalim američkim finansijskim kompanijama, a Evropljani su iz toga isključeni.
Pod odjeljkom Consumer Privacy Notice, iz PayPala ne nude sasvim jasno objašnjenje zašto s tim kompanijama dijele podatke o korisniku kao što je stanje na njegovom računu, istoriju transakcija i stanje kredita, nego stoji da to čine zbog federalnog zakona.
Imaju 6 gigabajta podataka o vama: I o svakom drugom korisniku: Jedna od najmoćnijih tehnoloških kompanija (matična kompanija Alphabet) i njihov najkorišćenij pretraživač na svijetu Google zna sve što je korisnik ikada pretražio, izbrisao i upisao.
Prema nekim navodima, Google za svaku osobu, odnosno korisnika, čuva podatke koji otprilike zauzimaju šest gigabajta. Ekvivalent je to Wordovog dokumenta s više od tri miliona riječi. Čuva sve bookmarkse, e-mailove, dokumente Google Drivea, pretraživanja YouTubea, sve slike s pametnog telefona, sve što korisnik kupi preko interneta, lokaciju. To i ne skrivaju.
Dostupno je tako preko Google Mapsa, opcijom Timeline, pregledati gdje je tačno korisnik bio prije nekoliko dana, mjeseci ili prije deset godina. S obzirom na to da Google i pripadajuće aplikacije prikupljaju ogromnu količinu podataka, ne iznenađuje da za svakog korisnika imaju poseban profil za oglašavanje. Tako vjerovatno zna hoće li korisnik uskoro postati roditelj, da li je konzervativnih ili liberalnih mišljenja, vjeroispovijest, boluje li od depresije, treba li da smrša.
Na osnovi svih tih agregisanih podataka, Google kreira vrlo precizan oglašavački profil. Nerijetko se korisnici iznenade kad se pojavi oglas ili predlog od Googlea o kojem su oni tek razmišljali. Posljedica je to vrlo preciznog alata za targetiranje koji radi s milionima podataka o korisniku.
(Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa)
