U narednim danima, Evropska komisija će pokrenuti detaljnu istragu vezanu za slovenačko kršenje obaveza u pogledu prodaje Nove ljubljanske banke (NLB), koja je trebalo da bude obavljena do kraja prošle godine, piše ljubljansko Delo pozivajući se na nezvanične, ali kako navodi, pouzdane izvore.
Brisel ozbiljno sumnja da je dovoljan najnoviji predlog slovenačke vlade iz decembra, po kojem bi prodaja NLB-a počela ove godine a završila sljedeće godine. Čak i imenovanje upravnika ne mijenja ocjene. Državna pomoć NLB-u od 2013. godine, teška 1,55 mlrd eura, po tim tumačenjima nezakonito se primjenjuje od 1. januara ove godine. Bila je odobrena pod uslovom da preuzete obaveze budu izvršene. Pored obaveze prodaje, Slovenija nije ispunila obavezu da mjesec prije isteka roka imenuje povjerenika za prodaju balkanskih podružnica NLB-a.
Ministarka finansija u Vladi Slovenije Mateja Vraničar Erman je odgovarajući na navode medija kazala da još nema službenih informacija iz Brisela.
“Evropska komisija prema našim informacijama, još nije usvojila formalni odgovor na naš prijedlog o izmjeni obaveza. Ministarstvo stoga zvanični odgovor Evropske komisije još uvijek čeka i sadržaj ne mogu komentirati jer ga ne znam“, kazala je Vraničar Erman.
Prema njenim riječima, moguća istraga je uobičajeni prvi korak Evropske komisije.
“Za Sloveniju su važne dvije važne stvari: ako je istraga pokrenuta, to ne prejudicira njen ishod, a istragom Evropske komisije otvorit će se nove mogućnosti da se u konstruktivnom dijalogu nađe rješenje”, optimistična je ministrica.
Prema obavezama koje su posljednji put izmijenjene prošlog proljeća, Slovenija je trebalo da proda 50% NLB-a do kraja prošle godine, a zatim 25% minus jednu dionicu ove godine. Prema slovenačkom predlogu u decembru, postupci prodaje počeli bi ove godine i završili do kraja sljedeće godine. Do tada bi ukupnim udjelom banke upravljao nezavisni upravnik. U Evropskoj komisiji u pogledu prijedloga upozoravaju da bi odgoda prodaje bila značajna i ograničavajuća za banku koja je dobila državnu pomoć i time je u prednosti nad konkurencijom, a koja se prestala primjenjivati od 1. januara ove godine.
Krajem septembra prošle godine NLB Grupa je imala 1,6 milijardi eura kapitala, pa bi stoga, ukoliko bi Slovenija morala vratiti ukupnu državnu pomoć, kapitalski količnik pao na 0.
