Zbog stečaja u Invest banci Montenegro (IBM) i prinudnih mjera u Atlas banci državni budžet može imati direktnu štetu od 8,7 miliona eura koliko iznose obaveze ove dvije banke prema Evropskoj investicionoj banci, a za koje je garanciju dala Vlada Crne Gore.
Iz Ministarstva finansija “Vijestima” su kazali da EIB još nije zatražila aktiviranje garancije i naplatu ovog novca ni zbog jedne od ovih banaka do “dana, 21.01.2019. godine” i da su u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima EIB-a.
Obeveze prema EIB-u potiču od projekta iz 2009. godine kada je EIB, uz Vladinu garanciju, obezbijedila 90 miliona eura za povoljnije kreditiranje malih i srednjih preduzeća. Taj novac je prema ugovoru sa Vladom podijeljen komercijalnim bankama u Crnoj Gori uz obavezu kreditiranja malih i srednjih preduzeća. Ukupne obaveze svih banaka prema EIB-u sada iznose oko 30 miliona.
Iz Ministarstva su “Vijestima” saopštili da, prema evidenciji koju su usaglasili sa ovim bankama iz grupe Duška Kneževića, Atlas banka EIB-u, na osnovu garancija Vlade, duguje 6.673.817,59 a IBM po istom osnovu ima dug od 2.091.503,26 eura.
“U oba navedena kreditna aranžmana država Crna Gora se pojavljuje kao garant. Imajući u vidu situaciju u bankama, odmah po uvođenju prinudne uprave u bankama, Ministarstvo finansija obavijestilo je Centralnu banku Crne Gore o obavezama navedenih banaka prema EIB-u, kao i o riziku da, u slučaju aktiviranja garancije, navedene obaveze mogu pasti na teret države, te da u tom smislu preduzmu sve neophodne radnje kako bi država zaštitila svoja eventualna potraživanja”, saopštili su iz Ministarstva.
Naveli su i da su nakon uvođenja stečaja u Invest banci Montenegro odmah pokrenuli proceduru prijave potraživanja po ovom osnovu preko Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore “imajući u vidu da bi, u slučaju aktriviranja garancije od EIB-a, sav teret namirenja podraživanja prema EIB-u pao na teret Države”.
“Do dana, 21.01.2019. godine EIB nije pokretala proceduru aktiviranja garancije ni kod jedne od navedenih banaka. Ministarstvo finansija je u neposrednoj komunikaciji sa EIB-om i u narednom periodu definisaće dalje aktivnosti i korake po pitanju aranžmana između EIB-a i pomenutih banaka, kao i po pitanju same garancije”, saopštili su iz Ministarstva.
Kako je IBM otišao u stečaj, izvjesno je da će garancija za dug prema EIB-u pasti na teret budžeta. Nakon toga, Ministarstvo finansija će, kao što su najavili, pokušati da tu štetu naplati preko stečajne mase koju će činiti prihodi nastali od prodaje imovine IBM-a. Kao jedan od razloga za uvođenje stečaja u IBM, Centralna banka je navela da banka imovinom ne može pokriti obaveze, pa je pitanje koliko novca bi uopšte moglo biti prikupljeno od prodaje imovine.
Od stečajne mase, odnosno novca dobijenog prodajom, prvo se podmiruju troškovi stečajne uprave, a zatim obeveze prema Fondu za zaštitu depozita (FZD), koji će potraživati svih 22,5 miliona eura koje je izdvojilo za isplatu garantovanih depozita u toj banci. Kada je u pitanju Atlas banka, EIB može pokrenuti garanciju u punom iznosu i zbog privremenih mjera u banci ili zbog neisplaćivanja ovogodišnje rate od 1,4 miliona eura koja, prema izvještaju revizora, dospijeva u decembru.
Vlada, državna preduzeća i opštine u Atlas banci imaju depozite od 15 miliona eura, koji su sada zarobljeni zbor moratorijuma na isplatu dok traje poziv za dokapitalizaciju banke. Taj novac može biti i ugrožen ukoliko ne uspije dokapitalizacija, a i u ovu banku bude uveden stečaj.
Izvor: Vijesti online
