Ove kompanije se suočavaju sa značajnim izazovima, od slabljenja potražnje na ključnim tržištima poput Kine do intenzivnije konkurencije u sektoru električnih vozila (EV), što je umanjilo povjerenje investitora.

Upozorenje za BMW

Prošle sedmice, akcije BMW AG su pale za 11,2 odsto, što je najveći dnevni pad kompanije od marta 2020. godine. Dramatičan pad uslijedio je nakon što je BMW revidirao svoja očekivanja za 2024. godinu, smanjivši prognozu marže EBIT u automobilskom sektoru na šest do sedam odsto, što je smanjenje od prethodne procene koja je bila od osam do deset odsto. Ova degradacija je uglavnom pripisana slaboj potražnji u Kini, jednom od najvažnijih tržišta za BMW.

Akcije BMW-a sada se trguju po samo četiri puta većoj vrijednosti od njihove prognozirane zarade za 12 mjeseci.

BMW-ova vrijednost na otvorenom tržištu (43,8 milijardi eura) gotovo je jednaka njihovom prijavljenom neto gotovinskom stanju u automobilskom sektoru (43,2 milijarde eura) na kraju prve polovine 2024. godine, što osvjetljava mračnu perspektivu tržišta za buduće izglede rasta kompanije.

Procjene evropskih proizvođača automobila dostigle nivoe slične krizi

Ovaj pad procjene nije jedinstven za BMW. Pet od šest glavnih evropskih proizvođača automobila doživjelo je drastičan pad cijena akcija 2023. godine, pri čemu su Stellantis i BMW najviše pogođeni, s gubicima od više od 30 odsto njihove tržišne vrijednosti.

Renault je izuzetak, zabilježivši skromno povećanje od tri odsto od početka godine, iako njegova procjena ostaje slaba, u skladu s ostatkom sektora.

Porsche AG je jedina kompanija koja ima dvocifren odnos cijene i zarade, ali je i ovaj odnos ispod istorijskog prosjeka.

Volkswagen, koji je nedavno smanjio proizvodnju u Njemačkoj, označivši prvo zatvaranje svojih fabrika u zemlji od 1938. godine, sada trguje po samo tri puta većoj vrijednosti od očekivane zarade, što je najniže u njegovoj istoriji.

Kombinovana tržišna procjena šest najvećih proizvođača automobila u Evropi iznosi oko 260 milijardi eura, što je manje od polovine tržišne vrijednosti Tesle.

Pada prodaja širom Evrope

Prodaja novih automobila u Evropi takođe je opala. Prema rečima Đorđa Galijersa, analitičara u Goldman Sachs-u, prodaja u avgustu na ključnim tržištima kao što su Francuska, Nemačka, Italija i Španija zabilježila je dvocifrene padove na godišnjem nivou.

Stopa prodaje na godišnjem nivou (SAAR) za ove četiri nacije pala je za 16,7 odssto, što odražava tešku makroekonomsku situaciju u Evropi.

“Vjerujemo da je vidljivost i dalje niska zbog političkih i makroekonomskih nesigurnosti. Prodaja električnih vozila na baterije je i dalje pod pritiskom i bilježi velike padove”, napisao je Galijers.

Šire evropsko automobilsko tržište opterećeno je političkim nesigurnostima, rastućom inflacijom i višim kamatnim stopama, što sve utiče na potrošačku potražnju. Pored toga, prodaja električnih vozila (EV), koja je nekada bila svijetla tačka, sada se suočava s preprekama zbog visokih cijena kupovine i bržeg gubitka vrijednosti u poređenju sa tradicionalnim vozilima na unutrašnje sagorijevanje (ICE).

Opada i konkurentnost Nemačke

Njemačka automobilska industrija, koja čini okosnicu evropskog tržišta automobila, posebno je teško pogođena spoljnjom konkurencijom. Dr Sajrus de la Rubija, glavni ekonomista u Hamburg Commercial Bank, istakao je ključne izazove koji utiču na njemačke proizvođače automobila:

“Najznačajniji faktor koji utiče na njemački proizvodni sektor je sve veći gubitak globalnog tržišnog udjelа njemačkih proizvođača automobila i mašina u korist konkurenata u Kini. Nažalost, ovaj problem je tu da ostane”.

Evropski proizvođači automobila su svi zabilježili pad tržišnog udjelа u sektoru baterijskih električnih vozila u 2024. godini, kako pokazuje najnoviji Global EV Tracker Banke Amerike.

Tržišni udio Stellantisa pao je sa 4,0 odsto prije godinu dana na 2,7 odsto u julu, dok je Volkswagen opao sa 7,5 odsto na 6,6 odsto, a Mercedes-Benza na samo 1,9 odsto.

Viši troškovi i sporije prihvatanje električnih vozila

Jedan od značajnih izazova za evropsku auto industriju su visoki troškovi električnih vozila u poređenju sa vozilima na unutrašnje sagorijevanje.

Iako nude niže troškove održavanja, početna kupovna cijena električnih vozila na baterije ostaje oko 20 odsto viša od cijena vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje na ključnim tržištima poput Njemačke i Francuske, čak i nakon državnih subvencija.

Ovi viši troškovi, zajedno sa brzim napretkom u tehnologiji električnih vozila, doveli su do bržeg zastarijevanja starijih modela, što dodatno obeshrabruje širu upotrebu električnih vozila.

Dok se Evropa suočava s makroekonomskim nesigurnostima i žestokom konkurencijom iz Azije, njeni proizvođači automobila se suočavaju sa teškom borbom da povrate tržišno povjerenje.