Uprkos velikim izazovima koje je donijela prethodna godina, Telekom je uspio da postigne izvanredne rezultate. Naša kompanija je nastavila sa jakim investicionim ciklusom i sprovođenjem razvojne strategije, ostvarivši rekordne finansijske uspehe – kazao je u intervjuu za “Blic”, Vladimir Lučić, generalni direktorTelekoma Srbije.

On je podsjetio da su prihodi dostigli 230,7 milijardi dinara, što predstavlja impresivno povećanje od 41 odsto u odnosu na 2022. godinu. Ovi rezultati, zajedno sa drugim pokazateljima snage, omogućili su im da čvrsto vjeruju u budućnost i neminovni uspjeh u realizaciji novih poslovnih poduhvata, širenja poslovanja, novih akvizicija i osvajanja novih tržišta.

Lučić ističe da je ovaj izvanredni uspjeh još značajniji jer je postignut uprkos izazovima kao što su povećani troškovi poslovanja, inflacija i visoke kamate.

Prihodi jesu povećani a kakva je situacija sa ostalim parametrima?

– Profitabilnost je porasla i prvi put je na nivou Telekom Srbija grupe operativna dobit EBITDA prešla milijardu eura, dostigla je 128 milijardi dinara i za 80 odsto je veća nego 2022, dok je neto dobit rekordnih 49 milijardi dinara. EBITDA samog Telekoma Srbija je 87 milijardi, a profit 34 milijarde. Paralelno s tim značajno je povećan broj korisnika i to mobilne telefonije za 195.000, a interneta i multimedije za 158.000. Telekom Srbija grupa sada po prvi put ima čak 11,4 miliona korisnika, skoro duplo više od ukupnog broja stanovnika u Srbiji. Dvocifren rast prihoda nastavljen je u segmentima interneta, 11 i multimedije 15 odsto.

Kao Grupa ostvarili smo zacrtane ciljeve iz strategije razvoja, koji podrazumijevaju prihod veći od dvije milijarde i operativni profit iznad milijardu evra. Postigli smo veliki uspeh i pored velike ekonomske krize, a podaci iz prvog kvartala 2024. godine ukazuju na nastavak izuzetno pozitivnog trenda rasta prihoda i profitabilnosti za više od 10 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Da li to znači da Telekom nije pogodila ekonomska kriza?

– Naravno da nas je pogodila kao i sve druge kompanije i to prije svega zato što su povećani finansijski troškovi. Oni su faktički porasli za 15 milijardi godišnje u odnosu na period prije krize. I pandemija je takođe imala negativne efekte, jer je usporila aktivnosti izgradnje i dobijanja novih korisnika. Međutim i pored dvije velike svjetske krize pokazuje se da naša kompanija ima odličnu strategiju i da smo na kraju postigli zacrtane ciljeve.

Nastavili ste sa investicionim ciklusom koji je iziskivao i nove kredite i dodatno zaduženje.

Kolika je vaša zaduženost?

– Naš dug je sada 2,3 puta veći od EBITDA i prvi put posle dužeg vremena taj odnos je pao ispod tri i po tom kriterijumu smo se svrstali u red najmanje zaduženih telekomunikacionih operatora. U apsolutnom iznosu dug se povećao 20 odsto, ali treba uzeti u obzir da je novac od prodaje stubova legao na naš račun 31. januara ove godine. Ako se uzmu u obzir i ta sredstva, povećanja duga praktično nije ni bilo. Najvažnije je da smo dug oborili ispod 2,5 puta EBITDA i on više nikada neće rasti preko tri. A o visokoj likvidnosti kompanije svjedoči i činjenica da trenutno samo Telekom Srbija na računima ima 250 miliona, a cijela Grupa više od 300 miliona eura. I to bez 200 miliona eura, koje su nam naši finansijski partneri odoborili, a nijesmo imali potrebu da ih povlačimo. Telekom Srbija, dakle, sad na raspolaganju ima više od pola milijarde eura. Dodatno ohrabruje za 10 odsto veći priliv od korisnika u prvom kvartalu ove nego u istom periodu prošle godine. Sve ovo pokazuje izuzetan stepen likvidnosti i sposobnosti za dalji nastavak investicija.

Dug dakle ne ugrožava investicije?

– Kada smo krenuli u projekat obnove Telekom Srbija nije imao optičku mrežu, imao je ubjedljivo najlošiju mobilnu mrežu, plate zaposlenih 50 odsto niže od telekomunikacionog prosjeka, trend pada korisnika, iako je tržišno učešće u TV biznisu bilo manje od 20 odsto i bez sredstava na računu. Sada imamo najveće tržišno učešće, jednu od najboljih optičkih i mobilnih mreža u Evropi, najjaču medijsku platformu predvođenu sportskim kanalom Arena, sa skoro duplo većim prihodom nego kada smo krenuli. S druge strane istina je da su veliki telekom operatori generalno u krizi, da im akcije kontinuirano padaju u zadnjih pet godina i da imaju problem finansiranja optičke i 5G mreže. To što je, baš u vrijeme kada su veliki operatori u krizi, Telekom Srbija uspeo da se podigne na poziciju broj jedan, izgradi moćnu optičku mrežu, razvije multimediju i duplira prihod predstavlja jedinstven i veliki uspjeh.

Može li se reći da ste obezbijedili sredstva i za buduće investicije poput 5G?

– Posebno smo ponosni što smo prošle godine ostvarili saradnju sa nekoliko svjetskih finansijskih institucija. U vrijeme svjetske finansijske krize Telekom Srbija je potpisao strateške ugovore sa Bank of America i Dojče bankom. Kako se radi o sindikovanim kreditima ove dvije banke su nam dovele više od deset novih međunarodnih banaka koje do sada nijesu kreditirale Telekom. Napominjem da sve kredite dobijamo i dalje bez ikakve garancije, ne dajemo čak ni mjenice kao garanciju. Po prvi put se za investiranje u Telekom Srbija interesuju i velike američke kompanije. Prošle godine jedan od naših najvećih kreditora postala je američka kompanija Cargil, najveća privatna kompanija u SAD. Od 2023. nas finansira i Švedska izvozna banka za razvoj 5G, a sličan ugovor imamo i sa Evropskom investicionom bankom. Trenutno pregovaramo i sa američkom EXIM bankom i bićemo prvi operator u Evropi, možda i na svijetu koji će dobiti podršku ove velike institucije za budući razvoj. Treba imati na umu da su u projektu prodaje stubova aktivno učestvovali Svjetska banka i EBRD, a da se nedavno u red partnera pridružila i SACE, najznačajnija italijanska osiguravajuće-finansijska grupacija pod direktnom kontrolom Ministarstva ekonomije i finansija Italije. Dakle prošle godine uspjeli smo da privučemo najveća finansijske institucije koje se utrkuju da rade sa nama bez ikakvih garancija sa naše strane. To je neoboriv dokaz odlične strategije, finansijske stabilnosti i transparentnog poslovanja naše kompanije.

Garantuju li toliki svjetski igrači da 5G mreža može u kratkom roku da se završi?

– Garancija brze implementacije 5G leži prije svega u izuzetnom znanju naših stručnjaka i radnika. Naša 4G mreža je izuzetnog kvaliteta i pokrivenosti. To će značajno olakšati implementaciju 5G. Ugovori sa EIB, SEK i nadam se EXIM će samo dodatno ubrzati i olakšati implementaciju 5G.

Potpuno sam siguran da ćemo za EXPO 2027 imati izuzetno kvalitetnu 5G mrežu sa raznim servisima zasnovanim na ovoj tehnologiji.

A kada ćete imati profit u poslovanju Arene, koja je i 2023. zabilježila minus?

– Arena značajno popravila svoje poslovanje i smanjila gubitak sa 12,9 milijardi dinara u 2022. godini na 7,5 milijardi prošle godine. To ukazuje da smo bili u pravu kada smo rekli da će ona poslovati sve bolje. Da se razumijemo, Arena je jedna od naših ključnih prednosti u tržišnoj borbi sa konkurencijom. Zahvaljujući tome, u zadnjih šest godina, dobili smo značajan broj novih korisnika u Srbiji, BiH i CG i kao grupa povećali broj TV korisnika sa 550.000 na skoro dva miliona.

Arena povećava i sopstvene prihode od marketinga i saradnje sa drugim operatorima, od Slovenije do Sjeverne Makedonije, a naše aplikacije Arena Cloud koristi više od 40.000 ljudi. Ono što jeste opterećenje Arene je cijena sportskog sadržaja, zbog naše komercijalne borbe sa konkurencijom – Junajted Grupom. Ali ponavljam taj sadržaj nam je donio višestruke koristi kao kompaniji i na kraju krajeva veliko zadovoljstvo korisnika da imaju toliko kvalitetnog sporta na jednom mjestu.

Da li će zadovoljstvo imati i akcionari ako im se isplate dividende?

– Skupština akcionara će do kraja juna donijeti odluku o isplati dividendi u vrednosti od 6,7 milijardi dinara, isto kao i prošle godine, a novac će dobiti u decembru. Telekom je do sada za dividende akcionarima isplatio skoro 1,1 milijardu eura.

U martu su vaši korisnici dobili veće račune. Ima li istine da je poskupljenje posljedica prodaje tornjeva jer ih sada iznajmljujete?

– Nijesmo povećavali cijeene u martu već smo izjednačili cijene paketa za sve korisnike radi prilagođavanja novom zakonu i u isto vreme uveli ’loyalty’ program, tako da se nekim korisnicima povećala pretplata, nekima je ostala ista, a nekima smanjila. U svakom slučaju novi paketi su obogaćeni novim pogodnostima i većim brzinama. Ovo nema nikakve veze sa prodajom tornjeva koji je bio odličan poslovni potez za našu kompaniju. Sa druge strane svjesni ste velike inflacije u čitavom svijetu i samim tim povećanja cijena raznih proizvoda i struje zadnje dvije godine. Mislim da je telekomunikaciona industrija bila jedna od grana koja je najmanje korigovala svoje cijene i pored svih navedenih činjenica.

Prašina se podigla jer je u jednom dijelu javnosti prodaja tornjeva predstavljena kao loš poslovni potez. Zašto?

– Napad je opet dirigovan od strane našeg konkurenta koji je, što je veoma zanimljivo, samo šest mjeseci prije nas napravio isti poslovni potez, a tada su za njega rekli da je vrhunski. U transformaciji telekomunikacionih operatora potrebno je da se oni približe načinu poslovanja digitalnih platformi i da budu više fokusirani na korisnike. Samim tim operatori u Evropi probaju da se oslobode poslovanja koja nijesu tzv. ’core’ biznis, a građevinski radovi svakako nijesu. Izgradnja tornjeva u Americi je od početka bio posao kojim su se bavile druge firme, a ne operatori. U Evropi je krenuo trend konsolidacije ovog biznisa prije nekoliko godina. Zaista djeluje bespotrebno i iracionalno kada na nekom brdu vidite tri različita stuba tri operatora. Preko 90% evropskih telekomunikacionih operatora je izdvojilo stubove u posebnu kompaniju. Sa druge strane, javile su se prije svega američke kompanije koje kupuju te tornjeve u Evropi i konsoliduju ih nudeći velika sredstva operatorima, a operatori su sada u fazi izgradnje 5G i optičke mreže.

Šta dobijate ovim potezom?

– Telekom Srbija je na izuzetan i transparentan način uradio ovaj posao, koji će nam omogućiti velika sredstva za razvoj, i sa druge strane doveli smo izuzetnu kompaniju u Srbiju – američko-britanski Actis, koja je uz pomoć Svjetske banke i EBRD osnovala novu firmu u Srbiji koja će se širiti u regionu po pitanju infrastrukture i spremni su da investiraju i u druge industrijske grane. Dobili smo partnera koji će nam omogućiti brz razvoj 5G u ruralnim obavezama, preuzeli su ugovornu obavezu izgradnje još 400 tornjeva u sljedeće tri godine. Ponavljam, doveli smo izuzetnu kompaniju kojoj će Srbija biti centar daljih širenja i samim tim doći će do otvaranja novih radnih mjesta i jača se uticaj naše zemlje kao velikog telekomunikacionog regionalnog centra.

Da li je paradoks da se Junajted Grupa i vi u javnosti predstavljate kao ljuti protivnici, a u poslovnim potezima ste istomišljenici? “Šuška” se da se većinski paket Junajteda prodaje, hoće li i Telekom krenuti tim putem?

– Prodaja Telekoma je pitanje za vlasnika, ali iz razvojnih poteza koje vučemo, jasno je da je ekspanzija sada prioritet. Što se tiče eventualne prodaje United Grupe ili npr. PPF više puta sam već komentarisao da promjene koje će se desiti u regionu nama odgovaraju i da ćemo dodatno ojačati našu tržišnu poziciju. Međutim, sa velikim procesima se nikada ne zna rezultat tako da smo mi fokusirani i pravimo strategiju razvoja prirodnog rasta računajući da se okruženje neće mijenjati.

Okruženje na Kosovu se izgleda promijenilo pa ste prošle godine imali mnogo problema. Kakav je sada status?

– Prištinska administracija je u avgustu prošle godine krenula u akciju gašenja našeg operatora iako je naš status definisan Briselskim sporazumom. Uz pomoć međunarodne zajednice odbranili smo ovaj do sada najteži udarac. Krajem decembra krenuo je novi, kako bi nam oduzeli kablovske operatore koje smo akvizirali tokom 2019. godine. Kao i prvi put prištinska administracija je pokazala da krši sopstvene zakone i sporazume kada su u pitanju Srbi i srpske kompanije. Ali poslije naše diplomatske aktivnosti, u okviru koje smo bili u Stejt departmentu, to je opet stavljeno u fioku. Sada je trenutno miran period, ali poznajući njihovu taktiku napada na MTS opet ih očekujem u julu i avgustu. Pokazalo se da krenu na našu kompaniju u periodu kada smatraju da su briselska i vašingtonska administracija na odmoru te da ne možemo brzo da reagujemo na njihove napade.

Širite se i na američko tržište?

– Do kraja godine trebalo bi da pustimo signal i budemo prisutni na tržištu Amerike i zajedno sa Evropom, pokrijemo preko pola milijarde stanovnika i postanemo veliki globalni operator. Slijedili smo put digitalnih platformi kao što su „Fejsbuk”, „Amazon”, što znači da u zemljama Zapadne Evrope i Amerike ne gradimo svoju infrastrukturu već koristimo mrežu naših partnera. Sa druge strane, imamo odličnu ponudu sadržaja i digitalnih servisa, koji nam omogućava da povećamo broj jedinstvenih korisnika za minimalno dva miliona. Cilj nam je da korisnici mobilne telefonije, gledaju naše kanale, ali i koriste aplikacije koje ćemo razviti u okviru našeg Fonda za finansiranje startap kompanija.

Kako funkcioniše taj fond?

Za nešto više od dvije godine postojanja, imamo rekordan broj investicija – 11 realizovanih, a ove nedjelje ćemo zatvoriti i našu 12-tu investiciju u startap čije ime ne bih još da otkrivam, ali se bavi primjenom vještačke inteligencije u domenu zapošljavanja. Istakao bih da za čak pet startap kompanija vjerujemo da mogu da postanu potencijalni ’unicorni’ tj. kompanije čija tržišna vrijednost prelazi jednu milijardu dolara.

Vjerujete li u uspeh novog filmskog kanala Superstar 3?

– Od 1. juna smo pustili Superstar 3, sa domaćim filmovima i serijama. Planiramo i otvaranje kanala Arenica, koji će biti posvećen djeci. U okviru naših informativnih kanala, do oktobra puštamo novi Newsmax, a proširićemo saradnju sa Euronews-om u BiH i Crnoj Gori. Što se tiče produkcije nastavljamo sa snimanjem kvalitetnih serija i filmova. Trudićemo se u budućnosti da imamo više koprodukcije sa svjetskim igračima kao što sada imamo saradnju sa Amazonom.

Kako komentarišete to što će se na TV Blic emisije Ivana Ivanovića emitovati preko vaše mreže?

– To je dobar poslovni potez i za TV Blic i za Ivana Ivanovića. Humorističkih emisija je stvarno malo, a izuzetno su gledane.

Izvor: Blic