Spor ekonomski rast i praznine u pravnom okviru ometaju napore crnogorskih banaka da smanje visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL), a povećanje broja banaka, posebno bez čvrstih poslovnih planova i jakog kapitala, može dovesti do skupih poremećaja na tržištu, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
MMF je u Procjeni stabilnosti finansijskog sistema Crne Gore, naveo da su NPL i dalje visoki i iznosili su 14,7 odsto ukupnih kredita u septembru 2015. godine. To predstavlja pad sa 25,3 odsto koliko su iznosili sredinom 2011. godine.
Udio NPL varira između banaka od 5,5 odsto do 35 odsto. Rezervacije, s druge strane, bile su nešto iznad 70 odsto prijavljenih NPL i polako rastu od 2010. i 2011. Značajne razlike postoje među bankama, odražavajući potencijalno strpljenje regulatora, kao i očiglednu nespremnost nekih banaka za stvaranje adekvatne rezervacije zbog niske zarade, navodi MMF u Procjeni baziranoj na nalazima Misije te međunarodne institucije koja je boravila u Crnoj Gori u novembru prošle godine.
Kako se dodaje, neke banke su uložile u državne obveznice u regiji, ali su ove izloženosti ograničene. U prosjeku, oko 20 odsto depozita pripadaju nerezidentima, sa nekoliko banaka koje imaju nešto više udjela. Depoziti nerezidenata, od čega je više od četvrtine iz Rusije, relativno su stabilni.
Analiza Misije JMMF-a, koju je predvodio šef tima za Crnu Goru, Alesder Skot, ukazala je da su troškovi (opšti troškovi i rezervacije) uzrok visokih kamatnih stopa banaka. Osim toga, konkurencija suzbija kamate na nove kredite do nivoa koji ugrožavaju opstanak nekih manjih banaka sa višim operativnim i troškovima finansiranja i slabijom bazom klijenata, pišu Vijesti.
Iz MMF-a upozoravaju da pritisci troškova, zajedno sa smanjivanjem kamatne stope na kredite u borbi za nekoliko dobrih klijenata, vode neke banke u visoko opasne zone.
– Nema jednostavnih rješenja za visoke kamate koje su u regionu slične. Konkretno, visoke cijene dugoročnog finansiranja, spora ekonomija i visoka ukupna zaduženost zajedno sa visokim kreditnim rizikom, kao i niska stopa oporavka nenaplativih kredita i druge strukturne nefleksibilnosti u ekonomiji, vjerovatno doprinose povećanju kamatnih stopa i većoj averziji prema riziku, ocijenili su u MMF-u.
Crnogorska ekonomija, kako navode, i dalje se suočava sa posljedicama kolapsa kreditnog buma u 2008. Finansijska kriza pogodila je kvalitet imovine, oslabivši portfolio banaka. Zaostavštine prije krize naglo povećavaju zaduženost, doprinoseći ranjivosti bankarskog sektora.
– Ekonomski rast je ubrzao u 2015. godini, ali postoje brojni rizici. Povećanje investicija u ekonomskim aktivnostima, uključujući i one iz skupog projekta autoputa, poboljšava izglede za rast, ali pogoršava rizik u vezi sa javnim dugom koji je već dostigao značajan nivo. Dok kreditiranje privatnog sektora odnedavno pokazuje znakove oporavka, kreditni rast je i dalje prigušen. Pokazatelji solventnosti i likvidnosti izgledaju generalno dobro, ali postoje značajne ranjivosti među bankama u domaćem vlasništvu, kažu iz MMF-a.
Oni poručuju da je odlučna akcija za bavljenje slabim bankama od ključne važnosti za očuvanje finansijske stabilnosti.
Preporučuje se nezavisna revizija kvaliteta aktive svih banaka da revidira klasifikaciju kredita i rezervacije. Nadležnima se savjetuje da razviju, sa visokim prioritetom, vremenski ograničene nadzorne akcione planove, koji uključuju i injekcije kapitala od dioničara.
Paralelno s tim, CBCG trebalo bi da počne da priprema rezoluciju, odnosno akcioni plan za održavanje finansijske stabilnost sistema, zaštite osiguranih depozita i smanjenje troškova poreskih obveznika. Iako je pravni, regulatorni i nadzorni okvir za bankarski i sektor osiguranja značajno poboljšan od 2006. potreban je dalji napredak, smatraju u MMF-u. Glavna područja za jačanje bankarskog nadzora uključuju identifikovanje, mjerenje i upravljanje nekvalitetnom aktivom, fokusirajući se na operativne rizike, i uvođenje efikasnog konsolidovanog nadzora.
– Brojne ključne nedostatake bi trebalo ispraviti da bi se poboljšao okvir za rješavanje NPL. Nadzorne agencije treba da ojačaju prekogranične aranžmane sa domaćim nadzornim i izvršnim vlastima. Nedavno usvojeni Zakon o ličnom stečaju potrošača treba da se mijenja, jer može negativno uticati na naplatu postojećih kredita i odobravanje novih, osiguranih hipotekama, rekli su iz MMF-a.
U oblasti nadzora osiguranja, ključni prioriteti politike su, kako dodaju postepeno uvođenje direktive koja kodifikuje i usklađuje regulaciju osiguranja u EU i prvenstveno se odnosi na iznos kapitala koja osiguravajuća društva moraju imati da bi se smanjio rizik od nelikvidnosti.
– Finansijsku sigurnost treba ojačati. CBCG treba da se potvrdi kao autoritet nadležan za akcioni plan za institucije pod njenim nadzorom. Brojna ovlašćenja iz akcionog plana, kao što je uspostavljanje banke koja će upravljati lošim banakama, treba da budu dostupna CBCG. Fondu za zaštitu depozita treba odobriti da finansira mjere, preporučije MMF.
Predstavnici Misije MMF-a su u novembru, na konferenciji za novinare sa ministrom finansija Radojem Žugićem i guvernerom CBCG, Milojicom Dakićem, kazali da se MMF slaže sa potrebom da se izradi infastruktura, ali bi bili zabrinuti da se politike, usmjerene na obezbjeđenje rasta ekonomije, pretvore u politike rasta po svaku cijenu.
Nedovoljno informacija o povlašćenima
MMF smatra da je Crna Gora preduzela korake da poboljša regulatomi okvir u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ali glavni nedostaci ostaju. Ukazuju na nedostatke u izvještavanju jer se izvještava o transakcijama (a ne sredstvima) i sumnjama u pranje novca”, a ne sumnjama u prihod od kriminalne aktivnosti. Informacije o povlašćenom vlasništvu izgleda da nijesu dostupne pravovremeno.
– Poboljšane dju-dilidžens mjere su nedovoljne jer se ne traži da se temelje na riziku baziranom na porijeklu bogatstva povlašćenih vlasnika identifikovanih kao politički izložene osobe, navodi MMF.
Stres testovi pokazali da su banke ranjive
Stres testovi MMF-a pokazuju da su banke u Crnoj Gori ranjive na šokove, kao što je dugotrajno ekonomsko usporavanje, čak i u umjerenim scenarijima. Značajne prekogranične izloženosti ostaju. Povećanje konkurencije i spor ekonomski oporavak utiče na profitabilnost banaka. Jaka konkurencija sužava raspon kamata do nivoa koji ugrožavaju opstanak nekih manjih banaka, navodi se u izvještaju. Kako se dodaje, Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, značajno povećava troškove filijale jedne strane banke.
