Nakon višemjesečnog rasta, cijene hrane na svjetskom tržištu su u padu. No, pojedini ekonomisti smatraju da to ne znači da rasta više neće biti, već da će taj rast biti niži.

Prema podacima Organizacije za hranu u poljoprivredu (FAO) i američkog poslovnog portala Bloomberg, rast cijena je počeo u posljednjem kvartalu 2019. Cijene su u martu 2020. kada je počela pandemija koronavirusa počele padati. No, ublažavanjem i ukidanjem epidemioloških mjera ponovo su počele da rastu. Agresija Rusije na Ukrajinu je doprinijela tom rastu.

Za hrvatskog ekonomistu Ivicu Brkljača je pad cijena hrane na svjetskom tržištu u posljednjem kvartalu ove godine pokazatelj da se smanjuje potražnja te da više nema izraženijih pritisaka na rast cijena. Međutim, ukazao je da to ne znači da rasta cijena više neće biti.

“Da ne bi bilo zabune, to ne znači da cijene više neće rasti, već bi stope rasta u narednom periodu trebale biti niže nego što su zadnjih mjeseci, što opet ne isključuje mogućnost da bi cijene nekih dobara mogle pasti, dapače”, istakao je.

Nije izgledno da će se pad cijena hrane na svjetskom tržištu odraziti i na bosanskohercegovačko tržište, što je uslovljeno uslovima domaćeg tržišta. Ako se i odrazi, to se neće momentalno desiti i neće značiti pojeftinjenje, već će značiti ono što je već konstatovano – da će poskupljenje biti po nižim stopama, prenosi Klkix.ba.

Pad cijena hrane na svjetskom tržištu dešava se nakon rasta kamatnih stopa u mnogim državama, tj. smanjenja novčane mase kao mjere za ublažavanje inflacije. Time se smanjuje potražnja na tržištu, svjesno se ide u recesiju, a nakon čega bi trebao uslijediti ekonomski oporavak. Inflacija u Bosni i Hercegovini iznosi više od 17 posto i jedna je od najviših u ovom dijelu Evrope.