Prevara zvana krediti indeksirani u švajcarskim francima, osmišljena je u Australiji 1980-ih godina. Tada su farmerima ponuđeni kao krediti povoljniji u odnosu na dolarske kredite. Kada je otkrivena prevara, direktori su uhapšeni, banka ugašena, a država pomogla farmerima u otplati kredita. Zanimljivo, baš ovaj slučaj, koji je 2007. godine preslikan u Crnoj Gori, od 2000. godine proučava se kao primjer loše bankarske prakse na Univerzitetu u Sidneju.
Krediti
I pored činjenice da se još početkom 2000. godine znalo da su krediti u švajcarcima visokorizičan i špekulativan proizvod, oni su ponuđeni crnogorskim građanima 2007. godine i to baš u vrijeme kada je kurs švajcarskog franka bio na istorijskom minimumu.
U Centralnoj banci Crne Gore, ove kredite su ocijenili kao poželjan proizvod, sa dobrom kamatnom stopom za građane.
Međutim, da su banke izvršile pravilno informisanje korisnika kredita, kao i profesionalnu kreditnu analizu, sporni ugovori o kreditu, vjerovatno, nikada ne bi mogli biti zaključeni.
Zloupotreba
Upozorenja su stizala sa svih strana i država koje su zabranile ove kredite. Čak je i Nacionalna banka Švajcarske upozoravala na rizike. U upozorenjima je objašnjavano da postoji mogućnost da se zloupotrijebiti finasijska nepismenost građana i da se obmanu nasrtljivim reklamama.
Ipak, i pored raznih informacija da se radi o visokorizičnom proizvodu, kredite indeksirane u švajcarskim francima Hypo Alpe Adria banka (HAAB ) je jedina ponudila u Crnoj Gori. Odobreno je ukupno 762 kredita u ukupnom iznosu od oko 130 miliona eura. U međuvremenu, kurs švajcarskog franka je znatno porastao kao i rate građana za uzete kredite.
Država je tek 2016. pomogla građanima usvajanjem izmjena Zakona o konverziji kredita u francima u eure, koji podrazumijeva i fiksnu kamatna stopa od 8,2 odsto na godišnjem nivou. Ovim izmjenama obuhvaćeni su i krediti koje je HAAB ustupila trećim licima, a njih je 129 (Heti 124, B2 kapitalu pet). Nakon toga, reagovalo je i Specijalno državno tužilaštvo i formiralo predmet koji je u fazi vještačenja, a koji se odnosi na krivične prijave podnijete protiv odgovornih u HAAB (sada Addiko banka) zbog kredita odboravanih sa valutnom klauzulom vezanom za švajcarski franak.
Loš obračun
Prema riječima predstavnika prevarenih klijenata Dragana Senića, loša namjera i loša bankarska praksa dovele su bile u živo blato 762 crnogorske porodice.
“Iznjenama i dopunama Zakona o konverziji Addiko banka (nekada HAAB), Heta doo i B2 kapital doo imali su krajnji rok za ponudu novih Ugovora do 23. novembar 2016. Određeni broj klijenata je te ponude odbio jer banka odnosno treća lica ne vrše pravilnu primjenu Zakona o konverziji i ponovo se pokušavaju prevariti klijenti. Banka ne postupa shodno članu 3b Zakona jer ne daje tačne podatke o ukupnim plaćanjima klijenata. Na taj način treća lica rade pogrešne obračune i to je nedopustivo za jednu profesionalnu banku“, rekao je Senić Dnevnim novinama.
Klijenti, ističe Senić, neće potpisati ugovore koji matematički nijesu tačni.
“Nije mi poznato da je ijedan klijent koji je u Heti doo potpisao ponudu o regulisanju duga, jer klijenti vrše provjeru ponuđenih obračuna za koji su vještaci utvrdili da su netačni. Tako na primjer Addiko banka klijentu iz Ulcinja nudi da mu se vrati 41.000 eura, a vještaci su utvrdili da treba da mu vrate 92.000 eura. Slične stvari se dešavaju i sa drugim kreditima“, objasnio je Senić.
Od CBCG očekuju drugačiji pristup
Advokat prevarenih klijenata Dragomir Ćalasan kazao je da Dnevnim novinama da dosadašnjim radom CBCG nije bio zadovoljan jer je omogućila HAAB da se ponaša nezakonito.
“Od novog rukovotstva očekujemo sasvim drugačiji pristup i profesionalni odnos prema primjeni ovog zakona. Dovoljno je ukazati da banka i Heta doo tvrde da im je CBCG odobrila način obračuna konvertovanih kredita, ali mi pismeni dopis Centralne banke nijesmo vidjeli”, zaključio je Ćalasan.
Izvor: Dnevne novine
