Sutkinja Privrednog suda Danijela Vukčević, kojoj je nakon penzionisanja sudije Mirsada Trubljanina dodijeljen predmet po tužbi KAP-a protiv države i Glavnog grada zbog tvrdnje da im pripada 556,6 hiljada kvadrata zemljišta, odredila je geodetsko vještačenje radi identifikacije spornih parcela.

Vještačenje

Naknadno će, kako je navela, odlučiti o prijedlogu za finansijsko vještačenje, kao i o zahtjevu KAP-a da privremenom mjerom tuženim zabrani otuđenje i opterećenje ovog zemljišta. U tužbi tvrde da je ova imovina nezakonito prenijeta na tužene, jer odluka Glavnog grada nije mogla biti podobna za sticanje svojine. Privremenu mjeru traže jer Glavni grad ima namjeru da zemljište kao biznis zonu, u koju spada i ova imovina, izda ili proda pod povlašćenim uslovima.

Riječ je o 132,8 hiljada kvadrata zemljišta u Dajbabama, 300 hiljada kvadrata u Botunu i 123,8 hiljada kvadrata na području naselja Cijevna. Iz KAP-a ukazuju da je u Botunu već prodato 400 kvadrata, zbog čega traže da im se isplati taj novac, a ukoliko sud ipak utvrdi da mu ova imovina ne pripada, eventualnim zahtjevom traži da država i grad isplate iznos koji utvrdi vještak na ime sticanja bez osnova.

Iz KAP-a tvrde da su vlasništvo stekli u postupku privatizacije, a da je nakon stečaja, ova imovina postala dio stečajne mase. Država se u martu 2014. godine upisala kao vlasnik, na osnovu odluke lokalne skupštine, dok je gradu pripalo pravo korišćenja. Sa tom odlukom tada se saglasio i stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić, što je potvrdio i Privredni sud, ali je tu saglasnost pet godina kasnije ipak stavio van snage. Time je, kako tvrde u tužbi, otpao pravni osnov za upis vlasništva, iako spore da je ta saglasnost i mogla biti pravni osnov za upis. Podobna za sticanje svojine, bila bi, kako navode, skupštinska odluka o razgraničavanju zemljišta između grada i KAP-a, da je tražena saglasnost odbora povjerilaca i da je zaključen ugovor o prenosu svojine i isplaćena tržišna cijena, do čega nije došlo.

Korišćenje

Advokati Glavnog grada Nikola Martinović i Slobodan Smolović spore da je KAP ikada bio vlasnik, navodeći da je imao samo pravo korišćenja na jednom dijelu. Navode da je KAP od Uprave za nekretnine tražio pretvaranje ovog prava u pravo svojine, ali su upravni postupci zbog stečaja prekinuti, pa KAP nije uspio da se upiše kao vlasnik. Tvrde da je grad, kako bi spriječio neosnovano raspolaganje, od Perišića i stečajnih upravnika Prerade i Kovačnice tražio izdvajanje ove imovine iz stečajne mase te je, kada je oglašena prodaja u stečaju, obavijestio sud da ne mogu prodati zemlju prije rješavanja imovinskih odnosa. Tada je, kako tvrde, na inicijativu suda i Perišića, dogovoreno razgraničenje imovine kojom je suštinski izlučena imovina grada sa zemljištem koje KAP sada traži. Gradska skupština je na osnovu zaključaka Vlade donijela odluku za davanje saglasnosti o međusobnom razgraničenju, sa čim su se saglasili stečajni upravnici, kao i Privredni sud. Ukazuju da su sve ove radnje bile inicijativa Perišića kako bi mogao prodati imovinu, dodajući da se ne može šest godina kasnije pozivati na sopstvenu nesavjesnost i nezakonitost, isticati ništavost soptstvene odluke i iz toga izvlačiti bilo kakvu korist. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa ističe prigovor pasivne legitimacije, navodeći da se na osnovu dokaza ne može utvrditi postojanje materijalno pravnog odnosa između KAP-a i države. Iduće ročište zakazano je za kraj oktobra, do kada bi trebalo da bude poznato da li će ovo zemljište biti blokirano do kraja postupka.

Izvor: Pobjeda