Čak i u najboljim danima, upravljanje velikim organizacijama je težak i složen posao. Dodatni izazov su krize van kompanije – bilo da je ekonomska, politička ili čak povezana sa javnim zdravljem – zbog kojih složenost posla može brzo prerasti u katastrofu za bilo koju kompaniju, što je danas sve češći slučaj.

Srećom, postoje najbolje prakse koje poslovni lideri mogu primijeniti kako bi njihove firme bile otporne, a timovi motivisani, bez obzira koliko je teška situacija koja ih okružuje.

U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Organizational Psychology Review, koautorka Evangelia Demeruti, profesorica na Tehnološkom univerzitetu u Ajndhovenu u Holandiji istraživala je prednosti kreiranja otpornosti organizacije kroz stvaranje autonomnog okruženja sa stalnom socijalnom podrškom. Ali, kako Demeruti priznaje, ovaj pristup je samo jedan od načina na koji lideri mogu pomoći zaposlenima da ostanu motivisani i inspirisani kroz izazovna vremena.

Evo tri savjeta liderima kako bi njihovi timovi bili otporni i radili na najbolji mogući način.

Počnite sada da se pripremate

Iako su krize po prirodi nepredvidive, mnogi aspekti budućih problema mogu se unaprijed planirati.

„Koji je početni plan kada kriza pokuca na vrata? Hoće li komunikacija odozgo prema dolje biti odgovarajuća? Postoji li plan za otpuštanje resursa? Hoće li se proizvodnja promijeniti?“, neka su od pitanja koje Demeruti navodi.

Za lidere preduzeća, planiranje nije dobro samo za njihovu smirenost. To, zapravo, ima snažan poslovni smisao. Prema pregledu literature za 2021. koji je objavio American Business Review, buduće krizno planiranje podrazumijeva da radnici imaju osjećaj poštovanja, a to poboljšava i finansijske rezultate.

Niste sigurni odakle početi? Primjeri plana upravljanja kriznim situacijama koji su svuda dostupni mogu pomoći da se riješite nagađanja oko pripreme za izazovan period. Njime ćete podstaći zaposlene da preduzmu neophodne korake, kao što je preciziranje ključnog rizika kompanije, kreiranje komunikacijske strategije i regrutovanje tima za odgovor na krizu.

Usklađivanje takvih dogovora unaprijed omogućava rukovodstvu da objavi planove – uključujući predvidive nuspojave – tako da pristup ne iznenadi nikoga u timu kako se događaji odvijaju.

Preispitajte očekivanja

Bez obzira na to koliko je politika zapošljavanja korektna i autonomna, radnici doživljavaju veći pritisak u neizvjesnim vremenima. Realnost i uticaj krize mogu se razvijati uporedo s događajima, tako da ispunjavanje onih očekivanja koja su bila postavljena prije krize, mogu biti nepraktična.

„Dodatni resursi mogu pomoći u rješavanju zahtjeva, ali zahtjevi moraju biti prilagođeni kako bi se osiguralo da dati resursi ne dobiju nerealne zahtjeve. Treba izaći u susret zaposlenima i preispitati način na koji treba da obavljaju svoje poslove“, dodala je Demeruti.

Da bi bili sigurni da su zahtjevi odgovarajući, Demeruti savjetuje „stalnu otvorenu komunikaciju sa zaposlenima“ i „njihovo osnaživanje“ kako bi mogli da „oblikuju i redefinišu svoj posao i što bolje se prilagode konkretnim zadacima“.

Kreiranje poslovnih zadataka pomaže članovima tima da se nose s novim izazovima i daje im priliku da odrede u čemu biti najviše angažovani. Na primjer, teorijska studija koju je objavio The Journal of Occupational Psychology sugeriše da zaposleni mogu pronaći načine da gejmifikuju zadatke – poput stvaranja sistema nagrađivanja – kako bi podstakli zdravu konkurenciju ali i određenu zabavu.

Prihvatite globalni način razmišljanja

Iako lideri uvijek treba da uključuju zaposlene u razgovore, neki odgovori se mogu pronaći i kroz primjere na koji način drugi pružaju socijalnu podršku.

„Na ovaj način lideri na grupnim sastancima mogu da predstave svoje ideje o tome šta bi moglo da pomogne radnicima“, kaže Demeruti.

Na primjer, mnoge korporacije ne pomažu previše u brizi za djecu. Ali kada se zaposleni suoče sa zatvaranjem škola zbog neke krize, nije teško predvidjeti da bi im od koristi bila dodatnu pomoć kod kuće.

Demeruti podsjeća da je obdanište u njenom univerzitetskom kampusu u Holandiji naglo zatvoreno kada se pojavio Covid-19. Kada je ponovo otvoren, nedostatak radnika za brigu o djeci stvorio je nove probleme. S tim saznanjem, pretpostavlja ona, kompanije mogu da se pripreme za brigu o djeci i razviju mjere zaštite kako bi spriječili sličan nedostatak.

„Ne postoji tačan odgovor, ali je bitno koje će odluke dati pozitivan efekat. Šta može pomoći ljudima da rade svoj posao na način koji će imati najmanje negativnih posljedica? Ako nastavimo da učimo jedni od drugih, onda ćemo se dalje usavršavati“, zaključuje Demeruti.

Workback/Bankar