“Trebjesa” najaktivnija na internetu

Društvene mreže su danas nezaobilazan kanal komunikacije za preduzeća. Broj preduzeća koja su prisutna na društvenim mrežama porastao je za skoro 50 odsto samo posljednje godine. Ovo je rečeno na seminaru „Društvene mreže u funkciji unapređenja poslovanja”, koji je Privredna komora organizovala u saradnji sa Sekretarijatom za razvoj preduzetništva Glavnog grada.Predavač je bio mr Nikola Vulić sa Ekonomskog fakulteta, suosnivač portala Digitalizuj.me, a skup su u ime organizatora pozdravili dr Mladen Perazić iz Sektora za obrazovanje Privredne komore i mr Vladimir Pavićević iz Sekretarijata za preduzetništvo Podgorice. Biznis se, prema Vulićevim riječima, prije svega usmjerava na ljude i na komunikaciju sa njima. Društvene mreže su platforma da se može komunicirati sa mnogo većim brojem ljudi nego nekada, za mnogo kraće vrijeme, uz dobijanje povratne informacije šta je to što oni očekuju od kompanije. Sa druge strane, to stvara mnogo veću obavezu jer kupci postaju zahtjevniji, svjesni toga da imaju veći izbor, da mogu da komuniciraju sa kompanijom i ukoliko im ona ne izlazi u susret, opredijeliće se za neku drugu.

U Crnoj Gori, procjenjuje se, od 420.000 do 450.000 ljudi koristi internet, a na Fejsbuku je oko 280.000 naloga žitelja naše zemlje. Zvanično, 46 odsto je Fejsbuk penetracija.

– To znači da kompanija može, teorijski, ukoliko uloži sredstva u reklamiranje, da komunicira sa više od 200.000 ljudi. Kompanije sve više prepoznaju da je odnos između uloženih sredstava u oglašavanje putem društvenih mreža i efekata koji se time dobiju značajno veći od reklamiranja na televiziji i taj odnos iznosi od nekoliko desetina do nekoliko stotina puta u njihovu korist rekao je Vulić. Društvene mreže ne predstavljaju jednosmjernu komunikaciju, pa cilj reklamiranja na njima treba da bude uključivanje što više ljudi u tu kampanju.

– Reklama na društvenim mrežama nije kao ona na televiziji koju pogledate, ona vam pruži neke informacije i vi to ili zapamtite ili ne. Poenta dobro osmišljene kampanje, a to u principu ne bi trebalo da budu pojedinačne reklame, jeste da dovede do toga da se vaš potencijalni potrošač uključi u kampanju. Uspješnost kampanje na društvenim mrežama se ne mjeri brojem pratilaca ili brojem lajkova na stranici. Uspješnost treba da se mjeri u kojoj mjeri vaši potrošači komuniciraju sa vama i uključuju se u ono što vi radite i o čemu pričate rekao je on.

Region Zapadnog Balkana i Crna Gora kasne sa prihvatanjem internet oglašavanja. Iako čini tek 50 odsto evropskog prosjeka, to je najbrže rastući način oglašavanja u Crnoj Gori.

Vulić smatra da nije pitanje treba li se ili ne oglašavati na društvenim mrežama. Kompanije će to morati da urade kad-tad, a ako to ne učine trpjeće konsekvence. Jer, ne opstaju najsnažniji već oni koji se najbrže prilagođavaju promjenama. Pivara „Trebjesa“, naveo je, jedna je od firmi koja trenutno ima najjaču i najpozitivniju kampanju na društvenim medijima, čemu doprinosi i to što primjenjuju community management, odnosno upravljanje nalozima na društvenim mrežama.

Velika preduzeća su mahom prisutna u društvenim medijima i imaju profesionalce koji se time bave. Važi i pravilo da su mala preduzeća prisutnija na društvenim mrežama ukoliko posluju u uslovima veće konkurencije, bez obzira na djelatnost.

– To je dokaz da prisustvo na društvenim mrežama postaje izuzetno važno kao obavezan segment poslovanja i da ona preduzeća koja moraju više da se potrude da dođu do kupca u većoj mjeri i prepoznaju taj značaj rekao je Vulić.

U Crnoj Gori već posluje nekoliko firmi koje mogu da upravljaju nalozima kompanija na društvenim mrežama u njihovo ime, što je potpuno novi biznis sektor koji se stvarao prethodnih nekoliko godina i koji će ubuduće biti nezaobilazan. U nastavku je predstavio učesnicima seminara najpoznatije društvene mreže poput Facebooka, Twittera, LinkedIna, Instagrama, Pinteresta i objasnio njihove specifičnosti u poslovnoj upotrebi. Seminar je organizovan u okviru manifestacije „XIV Dani obrazovanja i učenja odraslih”, koja se održava od 29. septembra do 9. oktobra, a koju koordinira Centar za stručno obrazovanje. U okviru manifestacije se organizuju različite aktivnosti: stručne razmjene, okrugli stolovi, seminari, prezentacije i dr.

Pobjeda

Slični Članci