Rastuća inflacija, ruska invazija u Ukrajini, napregnuti lanci snabdijevanja, nesigurnost u nabavci hrane širom svijeta, pandemija COVID-19 – ključne su teme na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Rizici za globalnu ekonomiju su brojni, što dovodi do sve sumornijeg pogleda na predstojeće mjesece za korporativne lidere, vladine zvaničnike i druge učesnike ovog skupa.

Rat u Ukrajini dodatno je usporio globalni ekonomski oporavak od pandemije, kažu ekonomisti.

Generalna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva pokušala je da ove nedjelje ublaži strahovanja, rekavši da globalna recesija nije vjerovatna, ali “to ne znači da nije moguća”.

Georgieva je istakla da MMF očekuje privredni rast od 3,6 odsto za 2022. godinu, što je “dug put do globalne recesije”.

Ali, ona je priznala da će ovo biti “teška godina” i da je jedan od velikih problema porast cijena hrane, djelimično podstaknut ruskom invazijom na Ukrajinu.

“Briga oko dostupnosti hrane po razumnoj cijeni na globalnom nivou dostiže vrhunac,” rekla je ona.

Rastuća kriza — posebno za zemlje u Africi, Bliskom istoku i Aziji koje se oslanjaju na pristupačnu pšenicu, ječam i suncokretovo ulje koje je Rusija blokirala u lukama velikog proizvođača Ukrajine — bila je ključna tema u Davosu. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države (SAD) optužile su Rusiju da koristi zalihe hrane kao oružje.

“Rusija pljačka ukrajinsko žito sa okupiranih teritorija, pali ukrajinska skladišta hrane na drugim teritorijama, uništava ostalu ukrajinsku poljoprivrednu infrastrukturu i opremu,” rekao je izvršni potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis na panelu u srijedu, 25. maja.

“Jasno je da Rusija to namjerno čini da bi stvorila krizu u globalnom snabdijevanju hranom,” kazao je Dombrovskis.

Ako ukrajinske zalihe ostanu van tržišta, svijet bi se mogao suočiti sa problemom dostupnosti hrane u narednih deset do 12 mjeseci, a “to će biti pakao na zemlji”, rekao je izvršni direktor Svjetskog programa za hranu Dejvid Bizli za Asošijeted pres u Davosu.

Industrija poluprovodnika se još uvijek bori sa problemima u lancu snabdijevanja, uključujući usporavanje isporuke napredne opreme koja se koristi za proizvodnju kompjuterskih čipova.

Globalna nestašica čipova, koji se koristi u svemu, od automobila do kuhinjskih aparata, izbila je prošle godine kako se potražnja oporavila nakon pandemije.

Pat Gelsinger, izvršni direktor Intela je izjavio da je njegova kompanija bolje pozicionirana od rivala da rješava problem snabdijevanja jer ima veću kontrolu nad izvorima.

“Ali, kao i svi, moramo da se nosimo sa istim izazovima ekonomski,” rekao je on na okruglom stolu za novinare.

Gelsinger je rekao da ne očekuje da će industrija poluprovodnika riješiti probleme u lancu snabdijevanja do 2024.

Njemački proizvođač automobila Folksvagen vidi “jasno poboljšanje tokom ljeta” u snabdijevanju potrebnim mikročipovima, rekao je predsjednik Herbert Dies na marginama sastanka.

Dok Audi u vlasništvu Folksvagena ima “najveći nivo porudžbina u ovom trenutku”, kupci moraju da čekaju godinu ili više, rekla je članica upravnog odbora Audija Hildegard Vortman na brifingu za novinare.

Vazduhoplovna industrija, desetkovana tokom pandemije, snažno se oporavlja, rekao je Hasan El Houri, izvršni direktor National Aviation Services.

Ova Kompanija sa sedištem u Kuvajtu pruža usluge avio-kompanijama kao što je osoblje za prijavu putnika i šatl do i od aviona, utovar i istovar prtljaga i rukovanje vazdušnim teretom.

Ona će se spojiti sa rivalom iz Ujedinjenog Kraljevstva kako bi postala najveća svjetska kompanija za usluge u avijaciji.

“Skoro svaka avio-kompanija sa kojom razgovaram izvještava o ogromnom povratku, posebno za ovo ljeto.” rekao je El Houri.

On je predvidio da će se avio-industrija vratiti na nivoe prije pandemije krajem ove godine ili sredinom sljedeće, ranije od prognoze grupe avio-industrije IATA za 2025.

Međutim, ova industrijska grana je opterećena gubicima od 200 milijardi dolara nastalim tokom pandemije. Drugi veliki problem je porast cijena nafte podstaknut ruskom invazijom u Ukrajini, koji će primorati aviokompanije da podignu cijene avionskih karata — i potencijalno umanjuju potražnju za putovanjima.

Osim rastućih troškova goriva, hrane i drugih dobara koji izazivaju krizu troškova života, centralne banke podižu kamatne stope kako bi se uhvatile u koštac sa visokom inflacijom, a kineska ekonomija usporava usred blokada zbog COVID-19, rekla je Gita Gopinath, prva zamjenica direktora MMF.

“Dakle, imamo kombinaciju šokova koji pogađaju svijet,” rekla je ona na panelu o globalnom rastu u srijedu.

To je posebno akutno u Evropi, što je podstakao rat u Ukrajini, rekla je u srijedu predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard.

“Evropa je za 20 odsto izloženija problemima u globalnom lancu snabdijevanja nego bilo koje drugo tržište u svijetu. Tako da nije iznenađujuće da uska grla u globalnim lancima više utiču na evropske kompanije nego na druge,” rekla je ona.

Adena Fridman, predsjednica berzanske kompanije NASDAK, rekla je u ponedjeljak na panelu o američkim ekonomskim izgledima da je “odluka o prodaji mnogo lakša nego odluka o kupovini” za investitore koji ne mogu da sagledaju trendove.

Izvor: RSE/Vijesti