Ukoliko želite da štedite u crnogorskim bankama, za uloženih 1.000 eura na godinu dana zaradićete od 7,5 do 21 euro.
Prema podacima koje su Dnevnim novinama dostavile Erste, Hipotekama, Societe Generale Montenegro i Addiko banka, kamate na štedne uloge obračunavaju se na različite načine u zavisnosti od iznosa i vremenskog perioda na koji želite da sredstva povjerite banci.
“Sa ovolikim prihodom od štednje na godišnjem nivou, postavlja se pitanje da li postoji ikakav ekonomski rezon da bilo ko štedi u našim bankama. I vjerovatno bi odgovor bio negativan. Međutim, mnogo je različitih faktora za donošenje odluke onog ko deponuje sredstva, možda mu trenutno nijesu potrebna, možda nema gdje da ih čuva”, kaže za Dnevne novine ekonomski analitičar Predrag Drecun.
Kao stručnjak koji se dugi niz godina nalazio na vodećim pozicijama u crnogorskim bankama, on podsjeća da su kamatne stope izuzetno niske u evropskim zemljama, uključujući centrale banaka koje kod nas imaju podružnice.
Dalje navodi kako banke koje posluju na crnogorskom tržištu uglavnom nemaju problem sa izvorima sredstava, jer ukoliko nedostaje novca, onda ga one lako povuku iz evropskih centrala.
“S druge strane, “majke” tih banaka se na evropskom tržištu zadužuju za visinu EURIBOR-a koji je oko nula, a nekada i negativan, i sredstva su jeftina za majke, a kada se ona plasiraju “kćerkama” u Crnoj Gori, to rade uz stopu od tri do četiri posto kamate. U suštini, ti izvori su veoma jeftini i zato banke nemaju potrebu da ovdje privlače depozite visokim kamatama. To opterećuje bilans uspjeha banaka, a menadžeri ne žele tako nešto zato što ima dovoljno izvora”, ističe Drecun.
CdM