Metropole u ovom dijelu Evrope, diče se, svaka svojim, na svoj način posebnim zdanjima. Ono što im je zajedničko jesu – kranovi. I sve ih je više.

Gradi se u centralnoj i istočnoj Evropi, ali da li je tržište nekretnina na vrhuncu? Gdje se to danas najviše gradi i šta? Koliku ulogu igra politika kod investitora, prate li se inovacije, i da li je vrijeme za nove, drugačije kranove, neke koji će da grade “friendly” zgrade?

Učesnici CEE Property Forumu u Beču, pokušali su da odgovore na ova pitanja ali i postave nova.

Krize u nekretninama, čini se, nema, a trenutno je vruće tržište logističkih nekretnina i to je oblast gdje najšeće može videti investitor danas. Prije nekoliko godina svaki ozbiljan igrač bi bježao od ovog sektora jer, prosto, nije bilo aktivno. Danas, mijenjaju se navike potrošača, klijenata, ali i samih ulagača. Tako je kompanijama bitno da imaju potpunu logistiku, odnosno svoje centre odakle se šire. To se, svjedoče direktori retail kompanija, trenutno pokazalo kao jedna od najboljih investicija danas.

Logistički prostori su postali meta posebno s usponom e- trgovine na ovim prostorima, koja će nužno zahtijevati mjesta za skladišnje robe, objasnili su na panelu posvećenom novim strategijama finansiranja. Istovremeno, trend prati tržište poslovnog prostora koje je na veoma visokom nivou, ali taj bum bi mogao da splasne u narednim godinama, navode učesnici foruma, koji je okupio sve najbitnije igrače na tržištu nekretnina, konsultante, predstavnike bankarskih i građevinsskih i finansijskih kompanija, investitore…

Najveće pretnje po tržište – ko sme da stavi glavu u pijesak?

Šta će doneti budućnost, teško je predvideti, rekli su učesnici panela “Kako osmisliti zgrade za sljedeću generaciju”. Kao razlog za to uglavnom navode brzinu kojom se tržište mijenja, i sigurni su da će donijeti mnoge izazove. Već je primjetan rast rente i pad prihoda, ali uprkos rizicima, oblast nekretnina u ovom dijelu Evrope, ostaće atraktivna. Dalje, neki od nekretninara brinu da neće biti tako lako naći nove poslove, i da će za sve usluge morati da plate više.

Zbog toga bi trebalo gledati alternative, i pratiti ponašanje ljudi, jer “kako se mijenja tržišno okruženje, tako se mijenja i ponašanje naših klijenata. Sa manje dostupnim kvalitetnim proizvodima, investitori preuzimaju veći rizik kako došli do najbolje opcije“, čulo se na investicionom panelu.

Tako da će i te kako biti trke da se ne izgubi prilika. Igru će voditi menadžment. Odnosno, kvalitet investicije neće određivati tip, već dobro upavljanje. Lokacija će, ističu, kod mnogih odluka i dalje biti presudna. Osim neizvesnosti koju će dozirati godine koje dolaze, izazov će biti i briga o sadašnjoj generaciji, koja i dalje mora da radi. S tim u vezi, panelisti ističu da se moraju razumjeti potrebe različitih branši, ono što bi željeli psiholozi, naučnici, u kakvom prostoru bi oni voljeli da stvaraju…

Oni koji sada nemilice ulažu u kancelarijski prostor, moraće da misle o tome da mnogi poslovi budućnosti neće podrazumijevati kancelariju, a i virutelnih prostora biće sve više.

Postoji određeni trend kada je riječ o strukturi samih poslovnih prostora. Tako su učesnici panela ukazali da u ovom regionu čak počinje da smeta što su sve poslovne zgrade iste, i zamjeraju što se zanemaruju kulturne razlike.

Zašto su odjednom sve zgrade visoke? Zašto nema onih koji će vas kupiti na prvi pogled svojom neobičnošću, bilo je jedno od pitanja koje se glasno čulo u sali bečkog Imperijal hotela.

“Prije 20 godina nije se dešavalo da vodite ljude u obilazak firme i da kandidat ne prihvati posao jer mu se ne dopada izgled zgrade”, jedna je od poruka koju su panelisti poslali publici u sali, gdje su upravo sjedeli magovi retaila, aludirajući na promjene koje su evidentno nužne.

Želja za investiranjem, odluka, obezbijeđena sredstva i odabrana lokacija nije dovoljno investitorima da bi posao bio uspješan. I dalje se u ovom dijelu Evrope susrijeću sa neprilagođenim zakonima, sporim pravnim i birokratskim procedurama, nekada pravnom nesigurnošću i često političkim tenzijama.

Gotovo da nema države CEE regiona gdje ne postoji aktuelni politički skandal.

Iz BNP Paribas ipak dodaju da bi, kada se govori o političkim rizicima, trebalo gledati cijeli svijet, a ne samo situaciju u regionu.

O cijenama se međutim, stidljivo govorilo. S druge strane, nimalo nijesu bili stidljivi oni koji su govorili o digitalizaciji i tome da li će nam posao oteti roboti.

Stručnjaci koji su govorili na ovu temu, teše da ne bi trebalo da se plašimo robotizacije, već da tražimo u tome priliku. Kako ističu, najbolja kombinacija je relacija čovjek-mašina. Digitalizacija će neminovno promijeniti naše živote, i način na koji poslujemo prije svega, i oni koji se bave nekretninama bi trebalo i te kako da da se uključe u proces. Jedan od načina je korišćenje i usvajanje alata i sve popularnija PropTech tehnologija.

Najvažniji od tih alata su: VR i AR, robotika, blockchain, smart zgrade, dronovi, 3D štampanje, autonomna vozila. Iako su različiti nivoi digitalizacije prisutni u različitim sektorima, činjenica je da je ima svuda.

Prema podacima koji su iznijeti na forumu, 44 odsto poslova sa nekretninama trenutno može da bude automatizovano. Vještačka inteligencija će pomoći da se shvate navike potrošača, koje će dalje rezultirati u sektoru maloprodaje. Podaci su nova nafta i njihovo korišćenje pomoći će da se optimizuje rad zgrade, ili kuće, sve tako da to bude “topli dom”. Ali je potrebno mnogo da se radi na tome.

Džejms Dirzli, suosnivač Unissu, slikovito je to objasnio: “Prop Tech je kao tinejdžerski seks. Svi pričaju o tome, svi misle da drugi to rade, ali zapravo, niko ne zna šta radi i šta bi tačno trebalo da radi”, rekao je.

Za njegov govor tražila se stolica više, a on je objasnio između ostalog, da je prop tech tek malo parče kada je riječ o digitalizaciji tržišta nekretnina i da je ključno da se promijeni kod ljudi način razmišljanja, ne samo tehnologija.

Dao je predloge: “Ne guraj glavu u pijesak, budu otvoren za promjene, ne gubi resurse i djeluj odmah”.

B92