Tajkuni i politička mafija iz državnih banaka zajedno su isisali više od milijardu eura, pokazuju bankarski bilansi i istrage, piše Blic.
Za milijardu eura, koliko se procjenjuje da je račun propasti državnih banaka, moglo se napraviti 500 kilometara autoputa ili četiri Mosta na Adi u Beogradu, izgraditi 60 škola ili 400 obdaništa, piše ovaj list.
Prva je bankrotirala Agrobanka 2012, zatim Razvojna banka Vojvodine, pa Privredna banka Beograd i Univerzal banka, a zbog sprege tajkuna i politike oštećeno je i „Dunav osiguranje“.
Na samrti je bila i Srpska banka, ali ju je Vlada spasla pod oznakom službena tajna, a 80 miliona eura platili su poreski obveznici.
– Gašenjima ovih nekada bankarskih uzdanica kumovali su politički motivisani krediti. O tome svjedoči i privođenje Gorana Perčevića, vlasnika “Interkomerca” i bivšeg funkcionera SPS, i Miroslava Bogićevića, vlasnika “Farmakoma”, koji je godinama bio vrlo blizak vrhu DS – kaže za “Blic” “stari bankar “iz jedne državne banke koja je propala među prvima.
Mnogi političari sjedjeli su u izvršnim i upravnim odborima banaka, a dešavalo se i da čelnici državnih osiguranja sjede u upravama tajkunskih firmi. Istrage pokazuju da su njihova poznanstva i politička povezanost dovodili do toga da su bankari tajkunima odobravali kredite bez obzira na to za šta im novac treba i kakve su garancije nudili.
Nekontrolisano davanje kredita na kraju se svelo na odobravanje miliona bez pokrića – bili su obezbijeđeni rudom iz napuštenih rudnika, nenaplaćenom kirijom, opiljcima, hranom s ograničenim rokom trajanja.
U “Srpskoj banci” Bogićević je kredite garantovao jalovinom koja je navodno vrijedjela “nevjerovatnih” 1.000 tona zlata u rudniku “Lece”. Njegove rezerve jesu bile procijenjene na 4,2 miliona tona rude, ali je pitanje koliko jalovina vrijedi.
– Riječ je o materijalu iz koga je izvučen maksimum, kao i najveći dio plemenitih metala – ocijenio je za “Blic” Predrag Mijatović, geolog sa višegodišnjim iskustvom.
Perčević je 2008. i 2009. zajmove garantovao nekretninama u Beogradu od ukupno od 5.775 kvadrata. Godinu dana kasnije kredite je počeo obezbjeđivati i ugovorenom kirijom, ali i solju i kobasicama.
U “Univerzal banci” zajmove su garantovali loncima, dok je Željko Žunić iz „Beohemije“ kredite dobijalo po osnovu garancije kozmetikom.
UNIVERZAL BANKA: Neobezbijeđeni krediti
Banka je otišla u stečaj početkom 2014. Gašenju su kumovali neobezbijeđeni krediti koje je banka odobravala biznismenima Perčeviću, Bogićeviću i Žuniću. Tokom 2013. banka je odobrila sporna 122 zajma čiji su korisnici bili i firme sa računima u blokadi. Kada je ova banka na čijem je čelu bio poslanik SNS Dragan Tomić ugašena, ispostavilo se da su u njoj milione eura držale državne firme. Gašenje i spasavanje banke je državu koštalo 85 miliona eura.
AGROBANKA: Prva žrtva
Prva žrtva među bankama je ugašena u maju 2012. zbog 300 miliona eura nenaplativih zajmova firmama koje su danas u stečaju, poput “Velefarma”. Klijenti su prebačeni u Poštansku štedionicu, a bez posla je ostalo 500 radnika. Gašenje i spasavanje banke je državu koštalo 400 miliona eura.
RAZVOJNA BANKA VOJVODINE: Optužnice
Ugašena krajem 2012. Optužnica je podignuta protiv protiv šest osoba u banci zbog dodele 27 kredita od 3,5 milijardi dinara. Oni su od 2010. do 2012. preduzećima iz grupe „Borovica“ i „Unihemkom“ odobravali kredite i garancije.
DUNAV OSIGURANJE: Obveznice
„Dunav osiguranje“ kupovalo je hartije od vrijednosti preduzeća „Interkomerc“ i „Koteks“, vlasnika Gorana Perčevića, pa su te firme došle do 343 miliona dinara. Na isti način osiguranje je dalo 328 miliona dinara „Farmakomu“ Miroslava Bogićevića.
JUBMES BANKA: Prva žrtva
Ovih dana se postavlja pitanje gasi li se i Jubmes banka, a povodom ostavke prvog čovjeka Slobodana Janjića.
Banka je u prva tri kvartala 2015. imala gubitak čak 3,7 puta veći od gubitka u istom periodu 2014. Jedan od najvećih klijenata banke je bio “Farmakom”. NBS tvrdi da je banka danas likvidna.
Kako je funkcionisalo
Bankar iz jedne ugašene državne banke otkriva da se kod prelivanja novca iz banke u političke stranke upotrebljavao i patent iz vremena socijalizma.
“Stranka prvo urgira u državnoj firmi gdje ima svoje kadrove. Takva firma u ciljanu banku polaže depozite za koje dobija nižu kamatu od tržišne. Primjera radi, državno preduzeće oroči u banci pet dinara. Privatna firma bi na ovaj novac dobila tri dinara kamate, ali će državno preduzeće dobiti dva. Na razliku se potpisuje fiktivni ugovor između banke i firme o marketinškim uslugama koje ne postoje, a novac odlazi u stranku”, navodi izvor “Blica”.
Sprega politike i banaka
Dragan Tomić je bio član IO Univerzal banke i poslanik SNS. Kostadin Popović, prijatelj Mirka Cvetkovića, nalazio se na čelu UO banke PBB, a nekadašnji predsjednik SR Jugoslavije Zoran Lilić je predsjednik UO Jubmes banke, u kojoj je Srbija najveći akcionar. Milenka Jezdimirović, bivša direktorka „Dunav osiguranja“ i kadar SPS, bila je član Nadzornog odbora u Perčevićevoj firmi koju je ova osiguravajuća kuća kreditirala.
Bivši predsjednik G17 Miroljub Labus povukao se iz UO Univerzal banke 2012, a 2015. centralna banka ga je kaznila sa 2,6 miliona dinara jer se nije starao o uspješnosti poslovanja banke.
Blic
