Slovenija je u proteklih šest godina od privatizacije prihodovala oko milijardu eura. Veći dio tog iznosa predstavlja nedavna prodaja većinskog udjela u NLB-u, a među boljim godinama bile su 2014. i 2016. kad je prodano nekoliko većih kompanija. Među ostalima, tada su prodani Helios, Aerodrom Ljubljana, Cimos i Nova kreditna banka Maribor…
Upotreba novca od privatizacije precizno je uređena zakonom. Sve do aprila 2014. kad je stupio na snagu zakon o Slovenačkom državnom holdingu, kupoprodajni iznosi su se u cijelosti izdvajali za otplatu duga. Otad se 90 posto kupoprodajnih iznosa sliva u državni budžet i raspordjeljuje za otplatu dugova u skladu sa zakonom o javnim finansijama, dok je za preostalih 10 posto iznosa otvoren posebni račun u Ministarstvu finansija. Tamo čeka na uspostavljanje nezavisnog demgrafskog rezervnog fonda u koji će se preoblikovati KAD (Kapitalska družba).
Državni dug je na kraju prošle godine iznosio 31,8 milijardi eura, no zbog ekonomskog rasta koji Slovenija bilježi posljednjih godina, pada njegov udio u BDP-u. Na kraju prošle godine taj je udio iznosio 74,1 posto BDP-a.
