Mađarsko ekonomsko čudo ostvareno je nauštrb povećanja nejednakosti u društvu, utvrdila je Evropska komisija. Mađarsku u nedjelju očekuju parlamentarni izbori, a premijeru Viktoru Orbanu u lovu na treći mandat na čelu vlade svakako na ruku idu i podaci o stanju u ekonomiji.
Osvojili srca analitičara
Skok građevinarstva uz priliv stranih investicija i novca iz evropskih fondova rezultirao je prošle godine rastom BDP-a od četiri posto. To je najbrži ekonomski rast zabilježen u Mađarskoj u posljednje tri godine. Orbanova vlada “osvojila je srca” ekonomskih analitičara i sređivanjem stanja u javnim finansijama, posebno nakon 2010. godine. Motivom izbjegavanja “grčkog scenarija”, mađarska je vlada u posljednjih nekoliko godina značajno smanjila budžetski manjak. Još 2011. deficit je, prema podacima Eurostata, iznosio 5,4 posto BDP-a, da bi 2016. pao na 1,9 posto. Za prošlu godinu kretao se oko dva posto. U sređivanju javnih finansija značajnu je ulogu imalo povećanje poreza na dodanu vrijednost za dva posto na 27 posto – što je najviši PDV u Evropi – zatim smanjivanje socijalnih naknada te uvođenje proporcionalnog poreza na dohodak (flat tax) od 16 posto.
Njime su zamijenjene progresivne poreske stope između 17 i 32 posto što je značajno ojačalo osobnu potrošnju. Međutim, negativne efekte po društvo u cjelini Mađarska nije uspjela izbjeći, piše Reuters. Proporcionalni porez i rezanje socijalnih naknada rezultiralo je jednim od najvećih povećanja nejednakosti u članicama Evropske unije od finansijske krize, utvrdila je Evropska komisija u lanjskom izvještaju. Nameti na potrošnju, poput PDV-a te trošarina na duvan i alkohol, imaju najviši udio u ukupnoj potrošnji domaćinstava.
Udio je viši nego u Danskoj, poznatoj po visokim porezima, ali i jednako visokom životnom standardu. Analiza ekonomista Csabe Totha i Petera Virovacza pokazala je da su proporcionalnim porezom najviše dobili najbogatiji te samci bez djece. No, i porodice su imale određene koristi. Vlada tvrdi da su prihodi porodica s dvoje djece od 2010. porasli 50 posto dok porodice s troje djece imaju 65 posto više novca na raspolaganju. S druge strane, milion siromašnih Mađara u posljednjih sedam godina svjedoči padu prihoda. Posljednji dostupni podaci Eurostata pokazuju kako Mađarska ima najlošiji rast BDP-a po stanovniku među svojim susjedima, Češke, Slovačke i Poljske.
Zapeli u javnim radovima
Dvocifreni rast plata posebno nije osjetilo 165.000 Mađara zaposlenih u vladinom programu javnih radova. To je glavni alat vlade u jačanju zaposlenosti među niskokvalifikovanima. No, njihova primanja od svega polovine “minimalca” zamrznuta su od prošle godine. To je zamrzavanje u teoriji trebalo preusmjeriti ljude u privatni sektor, no podaci pokazuju da je mali broj njih pronašao posao negdje drugdje dok su mnogi “zapeli” jer im nedostaju potrebna znanja i kapital.
Većina njih ima tek osnovno obrazovanje, pa vlada uz program provodi stručno osposobljavanje koje djelimično finansira EU. Ankete pokazuju da Orbanov Fidesz uživa veliku prednost pred rivalima, iako manje od trećine birača očekuje poboljšanje finansijske situacije.
