U Vladi razmišljaju o povećanju minimalne zarade, koja u ovom momentu iznosi 193 eura. Najavu o povećanju, u razgovoru za Pobjedu, pozdravljaju iz Sindikata, ali se protive iz Unije poslodavaca.
Ministar finansija Darko Radunović kaže da su realna razmišljanja da treba povećati minimalac. Nije govorio o procentu mogućeg uvećanja minimalne zarade, ali je pred praznike na sjednici skupštinskog odbora najavio da će Vlada krajem prvog kvartala izaći sa novim pravilima socijalnih davanja.
Podrška sindikata
Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković za Pobjedu je kazao da bi minimalna zarada trebala biti 60 odsto prosječne zarade, umjesto sadašnjih 30 odsto. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna zarada je 503 eura.
– U ovom trenutku je ipak realnije očekivati da se utvrdi u visini 50 odsto prosječne zarade. Prvi i osnovni razlog za povećanje zarade je što ona sada ne obezbjeđuje egzistencijalni minimum, tako da mnogi građani moraju da rade dodatne poslove, što predstavlja ogromno trošenje energije i odsustvo od porodice – kaže Keković i podsjeća da Unija odavno predlaže povećanje minimalne zarade koju utvrđuje Vlada na predlog Socijalnog savjeta, a koja je definisana 2013. godine.
– Međutim, u cijeloj prethodnoj godini, a i duže rad Socijalnog savjeta skoro da je zamro, zbog političke situacije i izborne godine (dva puta u kratkom roku promjene na čelu Ministarstva rada), pa ovo pitanje nije razmatrano iako smo ga kandidovali – objašnjava Keković.
Uslovi poslodavaca
U Uniji poslodavaca, međutim, ne dijele mišljenje Sindikata.
– Prema pokazateljima stanja u privredi, u ovom trenutku nema uslova za povećanje minimalne zarade – kazali su Pobjedi iz ove poslodavačke organizacije.
Smatraju da bi se prije ulaska u eventualnu raspravu oko povećanja minimalca moralo ući u argumentovani dijalog o smanjenju ukupnog opterećenja na zarade, što je UPCG potencirala kroz svoja dokumenta u raspravama na Socijalnom savjetu i u razgovorima sa resornim ministarstvima i reprezentativnim sindikalnim organizacijama.
– Obaveze po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, uz doprinos za Fond rada, za Privrednu komoru, za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, za prevenciju radne invalidnosti… čine obavezni i realni trošak poslodavca po osnovu isplate zarada izuzetno visokim. Značajnije smanjenje opterećenja dovelo je do rasta zarada, što bi imalo multiplikativno pozivne efekte. Povećala bi se zaposlenost, eliminisala pojava isplate dijela zarade mimo legalnih tokova, a tim i uvećali budžetski prihodi po ovom osnovu – smatraju u UPCG.
Loši poslovni uslovi Poslodavci zamjeraju Vladi da nije stvorila pretpostavke za poslovanje u uslovima pravne sigurnosti i zaštite konkurencije.
– Nije mnogo urađeno na eliminisanju najvećih problema na koje poslodavci ukazuju godinama, a to su: nestabilan i nepredvidljiv regulatorni okvir, problem u implementaciji zakonskih rješenja, slaba naplata potra- živanja i veliki dug državnih organa prema privredi, brojni fiskalni i parafiskalni nameti, neujednačena praksu u postupanju upravnih i sudskih organa (što stvara revolt i nezadovoljstvo privrednika), neefikasni i problematič- ni postupci javnih nabavki, neodmjerena kaznena politika koja ne uzima u obzir težinu prekršaja i ekonomsku snagu obveznika, izražena siva ekonomija, otežan pristup finansijskim sredstvima, previsoka opterećenja na zarade, nelojalna konkurencija, veoma izražen problem neefikasnosti državne i lokalne administracije – kažu u UPCG.
Svjesni smo, dodaju, da je neophodno naći rješenje za nedostajuća budžetska sredstva.
– Međutim, jedino eliminisanjem ili značajnim smanjenjem ovih problema može se očekivati povećanje poslovnih aktivnosti, a time i veći priliv budžetskih sredstava. U tom poslu UPCG će biti konstruktivan socijalni partner i sagovornik, ali će i argumentovano istrajavati na rješavanju prepoznatih problema – ističu oni. Povećanje minimalne plate na 240 eura parlamentu je iz opozicije predlagano i tokom prošle godine, ali nije prihvaćeno.
(Opširnije u Pobjedi)
