Udruženje njemačkih dobrotvornih organizacija objavilo je svoj godišnji izvještaj o siromaštvu u Njemačkoj. Prema tom izvještaju, 16 odsto Njemaca važi kao siromašno. Ali, velike diskusije se vode upravo oko te definicije.
Kao i svake godine, ovaj izvještaj je bio povod za diskusije šta je zapravo siromaštvo u razvijenoj Njemačkoj. Kriterijum autora izvještaja je jasan: kao siromašna važi osoba koja raspolaže sa manje od 60 odsto vrijednosti prosječne plate.
Interesantno je da da je broj siromašnih građana opao u istočnim saveznim pokrajinama a porastao u zapadnim. Poučan je i podatak da muškarci koji žive na granici siromaštva žive u prosjeku 10,8 godina kraće od onih dobrostojećih.
Kod žena ta razlika iznosi osam godina. Postoje različita tumačenja te pojave. Jedni je objašnjavaju nemarnijim odnosom siromašnijih prema sopstvenom zdravlju, a drugi lošijim uslovima u kojima takvi ljudi žive i rade.
Evo kako je izvještaj prokomentarisan u njemačkoj štampi.
Folksštime (Magdeburg): “Značenje pojedinih riječi postaje sve nejasnije. Tako sada jedna mlada porodica koja živi u sopstvenoj kući u saksonskom Altmarku i ima na raspolaganju 2.000 eura mjesečno, važi kao ‘siromašna’. Je li ta porodica zaista siromašna? Proteklih godina se prosječna plata povećala za oko 30 procenata. Da li 60 odsto od toga uvijek znači ‘siromaštvo’? Bilo bi vrijeme da se siromaštvo u Njemačkoj tačno definiše da bi moglo da se ciljano suzbija“.
Manhajmer morgen (Manhajm) i Lauzicer rundšau (Kotbus): “Izvještaj o siromaštvu je samo djelimično podesan za opis problema sa pravdom u ovoj zemlji. Ti problemi se ne sastoje u pitanju da li neko prima socijalnu pomoć koji mjesec duže ili kraće, već u tome što, na primjer, upravo stariji zaposleni teže nalaze novi posao kada izgube stari. U Njemačkoj se ne radi u prvom redu o nepravednoj raspodjeli, već o nejednakim šansama”.
