Australijska kompanija Balamara Resources Limited (BRL), sa sjedištem u Pertu, odlučna je u namjeri da otvori novi rudnik olova i cinka u Mojkovcu. Sada će se ići u proceduru dobijanja dozvole od Ministarstva ekonomije Crne Gore, za pripremu i otvaranje ležišta.
– Imamo dokazane rezerve rude od najmanje 27 miliona tona, tri puta veće nego što se u početku mislilo, a to je nešto što se ne propušta – rekla je, ekskluzivno za Pobjedu, predstavnica BRL-a, Milijanka Maraš.
Koncesionim elaboratom, odnosno, na tenderu, ponuđeno je devet miliona tona rude
U periodu 2011-2013. godina, u sklopu istraživačkih radova,radi provjere koncesijama ponuđenih ležišta, utvrdili smo da rude ima znatno više. Na lokacijama Brskovo i Višnjice pronašli smo preko 14 miliona tona rezervi olovno-cinkane rude. Na Razvršju su utvrđene rezerve od 13 miliona. Istraživanja rudnih ležišta još nijesmo završili.
Treba da radimo doistraživanje na području Igrišta, čiji se potencijal, prema prvim procjenama, kreće oko pet miliona tona rude. Uz to, pronađene su i rezerve srebra, ali će se isplativost njegovog vađenja procijeniti nakon metalurškog testiranja. Dakle, postoji više miliona razloga za otvaranje rudnika kazala je Maraš.
Do otkrića znatno većih rudnih ležišta kompanija je došla istražnim bušenjima radi uzimanja izoraka rude, i brojnim analizama. Taj posao obavila je, na 33 lokacije, nikšićka firma „Groundengenering“. U laboratorijama Kanade i Poljske izvršeno je preko 3.000 hemijskih analiza uzoraka rude. Na bazi prikupljenih podataka urađen je i Elaborat o potencijalnosti rudnih ležišta Brskova i Višnjice i dostavljen Ministarstvu ekonomije. Prošao je reviziju od strane posebne komisije i BRL je od Ministarstva dobila uvjerenja potvrde o geološkim rezervama rude na područjima na kojima je još u srednjem vijeku radio rudnik. Elaborat za Višnjicu se završava, i on će proći istu proceduru.
Kompaniji BRl sad predstoji rad na dobijanju pomenute dozvole za otvaranje rudnih ležišta, odnosno eksploataciju, a to, po riječima Maraš, nije ni mali ni lak posao.
– Već u februaru počinjemo sa izradom prethodne studije izvodljivosti, sa tehničko-ekonomskom ocjenom proračunatih rezervi. Pored toga, radiće se studija uticaja eksploatacije na životnu sredinu i projekat hidroloških i hidrogeoloških ispitivanja ovog područja, u cilju definisanja rasporeda objekata budućeg rudnika. Očekuju nas i tehničko-tehnološka ispitivanja mogućnosti koncentracije rude, kao i izrada studije izvodljivosti i glavnog rudarskog projekta eksploatacije. Sve to moramo završiti, kako bi dobili dozvolu za otvaranje rudnika. Inače, do sada je u ovaj projekat uloženo preko tri miliona eura pojasnila je Maraš.
Ona je, na kraju, dodala da u kompaniji BRL procjenjuju da su utvrđene i potencijalne rezerve rude dovoljne za rad rudnika u naredne tri decenije. Australiska kompanija, inače, na projektu novog „Brskova“, radi preko svoje firme kćerke „North mining“, čije je sjedište u Podgorici.
Rad po najvišim ekološkim standardima
Mojkovčani su, kada je u pitanju životna sredina, imali loše iskustvo sa rudnikom koji je radio zadnjih decenija prošlog vijeka. Nešto slično ovog puta se neće ponoviti, tvrdi jedan od osnivača kompanije BRL i član njenog borda direktora, Miloš Bošnjaković.
– Razumijem dozu zabrinutosti Mojkovčana, imali su blizu centra grada toksično jalovište. Nešto slično se ovog puta neće desiti. Mi radimo po najvišim svjetskim standardima, kada je u pitanju zaštita životne sredine, a oni su najstroži upravo u Australiji. Po njima ćemo raditi i ovdje, uz primjenu savremenih tehnologija, a ne na način na koji se radilo u Mojkovcu prije nekoliko decenija. To za nas nije nikakav problem.
Ne otvaramo rudnik koji će, kao prethodni, zagaditi Mojkovac i okolinu, već rudnik 21 vijeka. Uostalom, sve zahtjeve, to smo više puta ponovili, koje pred nas postave Vlada Crne Gore i građani Mojkovca, vezano za životnu sredinu, spremni smo da ispunimo. Da nije tako ne bi ni počinjali ovaj posao kaže Bošnjaković.
