Od 6.348 javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju obavezu da Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) dostavljaju izvještaj o imovini i prihodima, njih čak 3.500 nije dalo saglasnost da im se provjeravaju bankovni računi. To pokazuju podaci ASK u koje je Dan imao uvid, a sudeći premauporednoj statistici, sve je manje lica na pozicija-
ma odlučivanja koja su spremna da im se detaljnije provjeri imovina.
“Kada je u pitanju pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija, saglasnost za pristup računima data je u ukupno 47,2 odsto dostavljenih redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini, odnosno 2.848. Vođenje evidencije javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju obavezu podnošenja izvještaja o prihodima i imovini prema podacima iz baze podataka Agencije, obavezu dostavljanja izvještaja o prihodima i imovini ima 4.778 javnih funkcionera i 1.570 državnih službenika”, navode u ASK, na čijem je čelu Jelena Perović.
Poređenja radi, kada je u pitanju pristup računima kod poslovnih banaka i drugih finansijskih institucija, u toku 2021. saglasnost za pristup računima data je u ukupno 50,10 odsto dostavljenih redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini. U 2020. taj procenat je iznosio više i to 53,5 odsto. Kako idemo unazad, procenat je zvanično veći. Tako je 2017. godine saglasnost da im se kontrolišu računi dao 71 odsto funkcioner i 75 odsto državnih službenika. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera, te 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da im se kontrolišu bankovni računi. Kada je osnovana ASK, tadašnji direktor Sreten Radonjić je tvrdio da je čak 80 odsto funkcionera bilo dalo saglasnost za kontrolu bankovnih računa.
Od naijstaknutijih funkcionera predsjednik države Milo Đukanović nikada nije dao saglasnost za pristup računima, takvu dozvolu nije dala ni predsjednica Skupštine Danijela Đurović, dok premijer Dritan Abazović tvrdi da je dozvolio kontrolu svoje imovine u bankama, ali na sajtu ASK stoji suprotno. Inače, davanje dozvole za kontrolu računa nije obaveza za funkcionere, već je fakultativna, odnosno zavisi od njihove slobodne volje.
Prema podacima ASK, u periodu od 1. januara do 30. juna 2022. godine toj instituciji su dostavljena ukupno 6.033 redovna godišnja izvještaja o prihodima i imovini. U zakonom propisanom roku do 31. marta 2022. godine javni funkcioneri i državni službenici dostavili su 5.659 izvještaja, čime je njih 95 odsto ispunilo svoju zakonsku obavezu. Procenat ispunjenosti ove zakonske obaveze u 2022. godini je za oko pet odsto veći u odnosu na 2021. godinu (90,12 odsto).
“Protiv svih obveznika koji nijesuuroku podnijeli redovni godišnji izvještaj Agencija je pokrenula prekršajne postupke”, navode u ASK.
Provjerili 749 izvještaja
U skladu sa godišnjim planom provjere, u drugom kvartalu 2022. godine otpočela je kontrola izvještaja o prihodima i imovini u smislu tačnosti i potpunosti podataka i trajaće do kraja godine.
U izvještajnom periodu provjerena su 749 izvještaja o prihodima imovini, čime je već provjereno 56,3 odsto izvještaja od predviđenih 1.330. Broj provjerenih izvještaja u smislu tačnosti i potpunosti je veći, imajući u vidu da nadležni Odsjek provjerava izvještaje i po službenoj dužnosti, kao i na zahtjev. S tim u vezi, nadležni odsjek je u drugom kvartalu, postupajući no službenoj dužnosti i na zahtjev započeo provjeru 12 izvještaja o prihodima i imovini. U šest izvještaja utvrđena su moguća kršenja zakona i predmeti su dostavljeni nadležnom Odfku za pokretanje upravnih i prekršajnih postupaka navode u ASK.
Izvor: Dan
