Godinu dana nakon početka rata u Ukrajini ruska privreda se opire i daleko je od „kolapsa“ koji joj je predvidio francuski ministar finansija Bruno L’ Mer (Bruno Le Maire) nakon prvih talasa zapadnih sankcija. Bruto društveni proizvod (BDP) Moskve smanjio se za samo 2,1 odsto u 2022. godini, prema ruskoj statističkoj službi Rosstat, a kako ocjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF), predviđa se čak i rast ruske privrede za 0,3 odsto u 2023. godini.
„Obezbijedili smo stabilnost ekonomske situacije i zaštitili naše građane“, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin 21. februara u svom obraćanju o stanju nacije, i dodao da Zapad nije uspio da „destabilizuje rusko društvo“.
Očigledna otpornost ruske privrede prvenstveno je posljedica rasta cijena nafte i gasa tokom 2022. godine, koji je kompenzovao pad obima izvoza – smanjenje od oko 25 odsto kada je riječ o „plavom energentu“. Ipak, kako je povodom godišnjice rata u Ukrajini izjavio francuski predsjednik Emanuel Makron – „podaci koje Rusija daje ostatku svijeta su čista propaganda“, te prvi čovjek Francuske ne vjeruje u ono što govori Putin.
„Rusi zarađuju od gasa koji prodaju drugima, ali ostatak privrede mnogo pati, tako da uopšte ne vjerujem u te podatke“, rekao je Makron.
Političari uglavnom govore ono što žele i svako drži svoju stranu, a rat je svakako imao – i još uvjek ima – razoran uticaj na ukrajinsku privredu, koja je i prije ovog sukoba imala krize nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i pandemiju Covid-19. Ukrajinski BDP pao je u 2022. godini čak za 30 odsto.
„Mnoge ključne industrije zemlje su teško pogođene. Na primjer, dve fabrike u Mariupolju, koji je sada okupiran od strane Rusije, činile su 40 odsto ukrajinske predratne proizvodnje čelika. Rusi su takođe bombardovali druge fabrike teške industrije, kao što su rafinerije nafte“, prenosi Financial Times.
Sankcije EU nisu delovale kako je očekivano?
Zemlje članice Evropske unije podržale su deseti paket sankcija Rusiji u petak, uključujući stroža ograničenja izvoza i kontrolu tehnologije, kao i zahteve banaka da prijave informacije o ruskoj Centralnoj banci i drugoj sankcionisanoj imovini koju drže, prenio je Bloomberg.
Zapadne sankcije Moskvi od početka sukoba uključuju embargo na prodaju i ograničenje cijene njene sirove nafte, uskraćivanje pristupa SWIFT-u – međunarodnom sistemu za razmjenu poruka koji omogućava bankarske transakcije, i zamrzavanje sredstava centralne banke u inostranstvu, podsjeća CNN i dodaje da su ovi potezi imali za cilj da oslabe sposobnost Rusije da finansira rat.
Ipak, čini se da Rusija odolijeva sankcijama, te da svoje resurse usmjerava ka drugim zemljama.
„Da bi popravila deficit Rusija se okrenula novim kupcima, uključujući Tursku, Indiju i posebno Kinu. Isporuke gasa ovoj posljednjoj preko gasovoda Snaga Sibira povećane su za 48 odsto, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak“, navodi France24.
Od prohladnih domova u Evropi do tržišta hrane u Africi
Prije početka sukoba članice Evropske unije su uvozile skoro polovinu svog prirodnog gasa i trećinu nafte iz Rusije. Invazija i sankcije koje su uvedene Rusiji kao odgovor izazvale su šok cijena energije u razmerama koje nisu viđene od sedamdesetih godina prošlog vijeka.
„Rat je poremetio globalnu trgovinu koja se još uvjek oporavljala od pandemije. Cijene hrane su porasle, pošto su Rusija i Ukrajina glavni dobavljači pšenice i suncokretovog ulja, a Rusija je najveći svjetski proizvođač đubriva. Brodovi za prevoz žitarica nastavili su da plove iz Ukrajine u skladu sa krhkim dogovorom uz posredovanje UN, a cene su pale sa rekordnih nivoa, ali hrana ostaje ‘geopolitički fudbal’. Rusija je pokušala da okrivi Zapad za visoke cijene, dok Ukrajina i njeni saveznici optužuju Rusiju da cinično koristi glad kao oružje„, piše ABC News.
Ekonomski analitičari procjenjuju da će inflacija oslabiti polovinom ove godine, a stabilizacija se očekuje u 2024. Međutim, ove prognoze su podložne promjenama, jer sa druge strane ima i onih mišljenja iz kojih se može zaključiti da će svijet tek osjetiti ekonomske posljedice najvećeg sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, prenosi Biznis.rs.
Rat u Ukrajini promijenio je sliku sveta, a prema svemu sudeći mir još uvjek nije na vidiku, jer se trenutno više govori o naoružavanju nego o mirovnim pregovorima.
Globalnu ekonomiju rat u Ukrajini koštao više od 1,6 biliona dolara
Rat u Ukrajini koštao je globalnu ekonomiju „više od 1,6 biliona dolara“ u 2022. godini, prema studiji koju je objavio Njemački ekonomski institut. Globalni gubici u proizvodnji mogli bi iznositi još oko jedan bilion dolara u 2023. Modelski proračun instituta je zasnovan na bruto domaćem proizvodu (BDP), a kao osnova za obračun i procjenu poslužile su jesenje prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prenijela je Anadolu Agency.
Rat je doveo do prekida snabdijevanja i proizvodnje širom svijeta, navodi se u studiji. Osim toga, cijene energije su naglo porasle. Inflacija je svuda naglo povećana, smanjujući tako kupovnu moć potrošača, navodi se u saopštenju.
Za tekuću godinu autori studije očekuju da će apsolutni gubici biti nešto manji nego u 2022, a kao razlog tome je pretpostavka popuštanja na globalnim tržištima sirovina i energije.
