Proizvodnja mlijeka u Crnoj Gori je smanjena u odnosu na prošlu godinu, prvenstveno zbog porasta svih inputa, što je uslovilo da svi farmeri rade sa gubitkom, a pojedine male farme, posebno na sjeveru, su se i ugasile. Iz Udruženja stočara Danilovgrad očekuju da se situacija sa proizvodnjom poboljša uvozom 850 junica koji je planiran do kraja godine.
Kako je gostujući u Jutarnjem programu RTCG kazao predsjednik Udruženja Vlado Lakić, možemo proizvoditi više mlijeka, međutim problem je sa oktupljivačima.
“Imamo malu količinu dnevnog mlijeka, više uvozimo UHT mlijeko i prerađevine. Sirovog praktično da i nemamo. Uvoz je iz država okruženja milion litara UHT, a ostala 20 miliona litara. Ta situacija ne ide na ruku proizvođačima. Otkup mlijeka opao je u odnosu na prošlu godinu, problemi su veliki. Desilo se da tržište Crne Gore ne može da izdrži ovaj pritisak i proizvođači posluju sa gubitcima već dvije godine”, kazao je Lakić.
Kako je napomenuo nije problem u isplati subvencija, već u tome da one više nijesu dovoljne da bi se poslovalo rentabilno. Uz najave iz EU da se i one moraju smanjivati Crna Gora će biti u još većem problemu.
“Svi se moraju uključiti u rješavanje. Zbog krize na tržištu država je pomagala, ali raspođela tog kolača između nas, otkupljivača, distributera i marketa je pogrešna. Veće farme su mogle bolje da opstanu, ali ne da rentabilno poslujemo. Mi smo inicirali radnu grupu koja će pratiti stanje na terenu, ali nije ona dovela do nekog boljitka. Potrebno je proizvođačima povećati otkupnu cijenu za 10 do 15 centi po litru”, Kazao je Lakić.
Napominje da je problem i sa pogonckim gorivom, i taj dio se mora zakonski urediti kako bi proizvođačima bili smanjeni troškovi. Ministarstvo je uradilo popis državnog zemljišta i očekuje da će i to pomoći da se naravi razbojna strategija.
Rmuš: Naše mljekare podmiruju samo oko 10 odsto potreba tržišta
Sekreatarka odbora Udruženja poljoprovrede i prehrambne proizvodnje PKCG Lidija Rmuš ističe da je glavni problem nedostatak stočnog fonda, te ocjenjuje da država mora da izdvaja mnogo više za stočarstvo od 1,2 odsto iz budžeta.
“Naše mljekare, oko 30 njih, otkupe oko 26 miliona litara, od čega 3,5 miliona plasiraju na tržište, kao konzumno ili kako se kaže u kesicama. Ostalo se koristi za proizvodnju prerađevina od mlijeka. Uvozimo 26 do 27 miliona litara godišnje uglavnom UHT mlijeka, i jasno je da to 3,5 miliona podmiruje samo oko 10 odsto tržišta. Tako da to nije dovoljno”, kaže Rmuš.
Kako je dodala, problem je što u Crnoj Gori nemamo instalisane kapacitete za proizvodnju UHT mlijeka, koje se ovdje najviše troši, pa je zbog toga i uvoz toliko. Ulagati u takva postrojenje opet je kako objašnjava diskutabilno ukoliko se ne poveća stočni fond. Sa jogurtom je drugačija situacija, tu je osnos 50:50.
Najviše uvozimo UHT mlijeka iz BIH, pa ove godine je to 60 odsto, a 35 odsto iz Srbije.
Rmuš napominje da smo za šest mjeseci ove godine za uvoz hrane dali 348 miliona, a za UHT mlijeko 7,4 miliona eura.
Izvor: RTCG