Pojedine crnogorske banke bilježe rast potražnje za kreditima. Ovaj trend je donekle realan i očekivan jer je povećanje zarada kroz program “Evropa sad” proizvelo pozitivan uticaj na povećanje kreditne sposobnosti građana pa iz banaka očekuju da se potražnja za kreditima nastavi i u narednom periodu.
Rast broja klijenata koji se kod kreditnih savjetnika interesuju za uslove kreditiranja i za nove mogućnosti koje im se otvaraju nakon očekivanog rasta zarada primijetan je u Erste banci.
Na pitanje u kom segmentu očekuju povećanje potražnje za kreditima, iz banke za naš šprtal kažu da je tražnja za stambenim kreditima bila relativno stabilna čak i u periodu najintenzivnije covid-19 krize tokom 2020. i 2021. godine. te da vjeruju da će postepeno slabljenje uticaja pandemije, kao i očekivan rast ekonomske aktivnosti i kreditne sposobnosti građana, doprinijeti dodatnom interesu za svim vrstama kredita.
“U Erste banci očekujemo intenzivnije interesovanje građana, posebno za gotovinskim kreditima sa hipotekom na rok do 15 godina, za koje klijenti do kraja marta neće plaćati niz pratećih troškova (procjenu nekretnine, notarske ovjere i takse za upis hipoteke, naknade za obradu kredita, pribavljanja lista nepokretnosti, mjenice i upita u Kreditni registar), kao i za gotovinskim kreditima na rok do deset godina uz osiguranje kredita”, kazali su iz Erste banke.
Iz Crnogorske komercijalne banke (CKB) kazali su za Bankar da u proteklom periodu, bilježe rast potražnje za kreditima te da očekuju da se trend nastavi u narednom periodu, nakon isplata prvih uvećanih mjesečnih zarada.
“Primjetno je i da se u posljednje vrijeme sve više potencijalnih korisnika CKB keš kredita odlučuje za mogućnost online apliciranja zbog važeće atraktivne ponude. Naime, svi koji se odluče da online putem apliciraju za CKB keš kredit, mogu računati na 0,5% nižu nominalnu kamatnu stopu. CKB će nastaviti da unapređuje ponudu kredita i kreira proizvode koji prate potrebe klijenata i tržišta. Sigurni smo da će uvećanje zarada kroz program “Evropa sad” dovesti do dodatne potražnje koja je, kada je riječ o kreditima CKB-a, standardno visoka”, kazali su iz CKB-a.
Za prve ocjene svih uzroka veće potražnje je rano dati eksplicitan stav, smatraju iz NLB banke. Jedan od razloga je je i činjenica da se veći obimi bilježe i prije početka implementacije programa ‘Evropa sad’ tj. u periodu tokom januara mjeseca, kada su obimi bili veći u odnosu na isti period prethodne godine.
Kako su kazali za naš portal, puni efekat programa ‘Evropa sad’ na potražnju kredita se tek očekuje.
“Prvi utisci ukazuju da većina građana, koja ranije nije zadovoljavala uslove, sada bi se mogla odlučiti za kredit, i to najprije za rješavanje stambenog pitanja za svoje porodice”, naveli su iz NLB-a.
Iz Hipotekarne banke su nam, međutim, kazali da za sada nije zabilježena povećana potražnja za kreditima kao posljedica povećanja zarada.
“Vjerujemo da je to odraz odgovornog ponašanja naših klijenata, a svakako i profesionalnih savjeta naših komercijalista. U narednom periodu očekujemo zahtjeve za kredite za pripremu turističke sezone, kao i povećanje potražnje za stambenim kreditima, a naročito jer je Hipotekarna banka sa GGF (Green for growth fund) potpisala ugovor za kreditnu liniju kojom će se finansirati kupovina stanova u “zelenim” zgradama, i uskoro će se taj proizvod naći u ponudi Hipotekarne banke”, navode.
Pravo vrijeme za podizanje kredita?
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je sada pravo vrijeme za podizanje kredita.
“Mislim da će sad kamate biti povoljnije nego sjutra jer će tražnja za kreditima u bliskoj budućnosti podići nivo kamatnih stopa. Banke su sada spremne za bolje uslove i onaj ko misli da podiže kredit mislim da mu je sad pravo vrijeme jer se kreditni potencijal prosječne porodice značajno povećao”, kazao je Drecun za TVCG.
Veće kamate
Svi koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom u narednom periodu, od šest mjeseci i dalje, mogu očekivati povećanje anuiteta koji imaju u odnosu na sadašnje, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković . On je najavio niže stope kamata za mala i srednja preduzeća. Međutim, smanjenje kamatnih stopa za građane može se očekivati kada se podigne opšti standard i smanji uticaj pandemije.
Pejaković je istakao da od rizika zavise i nivoi kamatnih stopa.
“To ne znači da banke izbjegavaju rizike nego ih uzimaju na razumnom nivou. Sa smanjivanjem rizika možemo očekivati smanjenje kamatnih stopa, sa smanjenjem uticaja pandemije, sa povećanjem privrednih aktivnosti, gdje možemo očekivati od turizma pozitivnije efekte, građevinarstva, energetike. Kada se podigne opšti standard i u nižim kamatnim stopama i kada infrastrukturno uredimo sistem, u smislu funkcionisanja i sudstva na kraju krajeva, naplate loših potrživanja, itd. možemo očekivati smanjenje kamatnih stopa”, objašnjava Pejaković.
Zaduđenje u stalnom porastu
Prema preliminarnim mjesečnim podacima koje su banke dostavile Centralnoj banci na kraju prošle godine, bruto krediti iznose 3,360 milijardi eura, od čega se na građane odnosi 1,456 milijardi, odnosno 43,33 odsto. Da ni pandemija nije smanjila obim odobrenih kredita pokazuju podaci CBCG. Naime, prema njihovim podacima, kreditni dug građana u prethodne dvije godine pogođene korona-krizom, zaduženje je bilo veće nego 2019. godine.
