Postoji veliko interesovanje dijaspore za investiranje kapitala i znanja u matične države, ali je potrebno otkloniti određena ograničenja, umanjiti rizike ulaganja i uspostaviti mostove saradnje kako bi se iskoristio ovaj značajni potencijal ekonomskog razvoja.

Ovo je ocijenjeno na panelu pod nazivom “Uloga dijaspore u ekonomskom razvoju”, tokom kojeg su učesnici Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022 bili u prilici da čuju uspješne priče koje svjedoče o velikom potencijalu dijaspore od afirmisanih privrednika Hajriza Brčvaka, vlasnika i direktora MIH – GmbH, Njemačka, suvlasnika više kompanija u Crnoj Gori, Vladana Todorovića, vlasnika i direktora Advanced Security Technologies iz Srbije, Srđana Plamenca, člana Alijanse Crna Gora – Njemačka, Lilijan Sulejmanović, osnivačice i vlasnice Bardo brenda iz Bosne i Hercegovine, te Anta Medića, direktora i suvlasnika kompanije Pulsar Laboratories iz Hrvatske. Moderator je bio Sanjin Arifagić, regionalni direktor za Jugoistočnu Evropu Financial Markets International.

Arifagić kazao je da živimo u vremenu u kom globalna dijaspora nikada nije bila veća, a koja je tokom godina kući poslala oko 708 mlrd USD.

– Zapadni Balkan je plodno migratorno područje, što je posebno izraženo posljednjih 10-15 godina i petina stanovništva Balkana zapravo živi negdje drugo – rekao je Arifagić.

Prema njegovim riječima, osjeća se uticaj odlaska mladih i profilisanog kadra u EU, koji su nam preko potrebni, a to dalje dovodi i do smanjenog ekonomskog rasta u državama regiona.

– Neophodno je pokušati naći rješenje kako najbolje uključiti sve resurse koje imamo van naših zemalja i doprinijeti ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana – zaključio je on.

Vladan Todorović smatra da na Zapadnom Balkanu postoje izvjesna ograničenja u smislu stepena rizika ulaganja, što je jedan od glavnih problema.

On smatra da su politlka i brojna institucionalna ograničenja veliki problem za ulaganje dijaspore, te da bi se njihovim prevazilaženjem dosta olakšao onaj operativni dio.

– Strateško investiranje, ne samo u smislu novca, več i znanja i poslovnih mreža predstavljaju veliki potencijal dijaspore – ocijenio je Todorović.

Hajriz Brčvak smatra da bi Zapadni Balkan trebalo da se prilagodi evropskom sistemu poslovanja koji ima manje ograničenja za investitore. Navodi da su brojne mogućnosti, potencijali i interesovanje dijaspore da ulaže u Crnu Goru i domovinu uopšte, ali da postoji jedan prazan prostor između želja i samog početka.

– Svi zajedno moramo raditi na tome kako bi taj početak olakšali, nekome ko želi da investira, I vjerujem da će država učiniti sve kako bi to omogućila, uz pomoć Privredne komore – kazao je Brčvak.

Prema njegovim riječima, od velikog značaja bilo bi osnivanje posebnog ministarstva za dijasporu koje bi doprinijelo većem povjerenju investitora.

– Dijaspora je najveći resurs koji imaju balkanske države i Crna Gora to treba da iskoristi, jer se mnogo novca u nju donese svake godine. Bez obzira na krizu dijaspora je donosila i ulagala zarađeni novac i to nijesu male svote, od 400 do 700 mil EUR na godišnjem nivou. To treba bolje iskoristiti – kazao je on.

Naglašava da druga ili treća generacija dijaspore ne smije izgubiti kontakt sa domovinom, za što postoji veliki rizik. Smatra da dijaspora može prenijeti značajno znanje i iskustvo, stečeno vani, koje nam je itekako potrebno.

Lilijan Sulejmanović ističe da u dijaspori postoji velika želja da doprinese razvoju regiona koju nismo još uspjeli da iskoristimo u dovoljnoj mjeri.

– Mislim da je ovo ključni period da razmišljamo na koji način da se uvežemo sa dijasporom i da taj most prema njima ojačamo. Ne možemo očekivati da će sve generacije dijaspore željeti da ulažu ovdje i moramo da ojačamo njeno pasivno ulaganje kroz mreže “anđela”, za šta je ključno unapređenje regulatornog okvira. Značaj pasivnog ulaganja treba jednako razmatrati kao i aktivnog – kazala je Sulejmanović.

Ona vidi mogućnost doprinosa dijaspore ne samo profesionalizaciji sektora usluga, već i razvoja i unapređenja proizvoda za domaće i ino tržište.

Prema njenim riječima, apsolutno je potrebno da države Zapadnog Balkana imaju stratešku viziju razvoja, da znaju u šta žele da investiraju resurse i da na tome zasnivaju pravnu i političku strukturu.

– Ne smijemo zanemariti potencijale poljoprivrede i potrebno je imati viziju kako da iskoristimo njene značajne potencijale – rekla je ona.

Srđan Plamenac, smatra da interesovanje za ulaganje u Crnu Goru postoji, dijaspora ulaže dosta u nekretnine i pomaže rodbini i familiji, ali je to još uvijek nedovoljno.

– Neophodno je formirati opštinske kancelarije u Crnoj Gori, kako bi dijaspora mogla da se ujedni i udruži kapital – istakao je on.

Kao povoljne uslove za investiranje u Crnoj Gori navodi porez na dobit, koji iznosi svega 9% i može biti dobar preduslov za ulaganje.

Plamenac je ukazao i na značaj evropskih fondova, navodeći primjer Hrvatske kojoj je iz njih odobreno 3,9 milijardi, a samo 20% tog iznosa bilo bi dovoljno za Crnu Goru.

Predložio je Privrednoj komori Crne Gore da organizuje investicionu konferenciju, koja bi okupila značajne investitore iz dijaspore, a podržao je ideju Brčvaka o osnivanju Ministarstva za dijasporu koja treba da ima značajan uticaj na njegov rad.

Ante Medić smatra da su proizvodnja i izvoz ključni za budući ekonomski razvoj.

– Neophodna je promjena paradigme. Turizam i usluge se ovdje gledaju kao primarne grane, ali moramo raditi na razvijanju kritičnih tehnologija i komponenti za veće industrije. Tu mislim da je budućnost, jer industrija usluga vodi ka jeftnijoj radnoj snazi. Proizvodnja fizičkog proizvoda i plasman vani je formula uspjeha. Za dugoročni rast treba ulagati u tehnologiju i znanje, te proizvode koji mogu da budu konkurentni na svjetskom tržištu. Ovakve investicije zahtijevaju i edukaciju samog investitora. Cjeloživotna edukacija je nužna kako bi znali u šta uložiti i na koji način – navodi Medić.

On dodaje da je potrebno osmisliti posebne finansijske instrumente koji bi privukli investicije i posebno investitore “anđele”.