Nakon što su protesti protiv neravnopravnosti i policijskog nasilja eskalirali u SAD-u veliki broj kompanija se utrkivalo ko će pružiti veću podršku pokretima za ljudska prava, međutim ima tu i doze licemjernosti.

McDonald’s se u ime solidarnosti obvezao da će donirati neotkriveni iznos novca zajednicama koje se bore protiv sistemske reresije. Objava na Twitteru u kojoj su informisali javnost da će to uraditi im je donijela 11.000 sviđanja, međutim nije prošlo mnogo vremena pojavili su se kontroverzni komentari koji otkrivaju da su ovu kompaniju tužili afroamerički i latino radnici jer su zabrinuti za svoju sigurnost zbog radnih uslova u vrijeme koronavirusa, piše The Guardian.

Glassnote Music je takođe prozvan zbog svoje navodne solidarnosti sa trenutnom borbom tamnoputih nakon što je bivša uposlenica Lakiesha Herman podijelila na društvenim mrežama da su je otpustili dva mjeseca ranije samo zbog toga što je tamnijeg tena. Glassnote se izvinio zbog “bespotrebno izazvanog stresa”, ali nije adresirao izvinjenje nikome. Zbog ove afere su aktivisti otišli korak dalje i zatražili od kompanija da javno objave liste zaposlenih i otpuštenih.

Poznati brend odjeće Supreme je objavio na Instragramu da ih zajednica tamnoputih nadahnjuje od prvog dana te da će donirati 500.000 dolara pokretu Black Lives Matter i drugima koji se bore protiv policijske brutalnosti i nasilja nad Afromarikancima. Objava je odjeknula na društvenim mrežama, a na nju je pozitivno reagovalo više od 260.000 korisnika mreže.

Međutim, Supreme i firma koja proizvodi uloške za gumene metke koje je policija ispaljivala na demonstrante u SAD-u prethodnih sedmica imaju zajedničku prijateljsku kompaniju, odnosno investitora. Upravo to su Supremeu mnogi na društvenim mrežama zamjerili nakon što su objavili svoju podršku Afroamerikancima.

Pored njih “raskrinkana” je podrška velikog broja kompanija, a postavlja se pitanje zašto poznati brendovi pokazuju pravnu solidarnost i kada nisu solidarni. Naime, potrošači će prije potrošiti novac u kompaniji koja pokazuje da brine o njima, nego u onoj koja je neodgovorna prema svojim kupcima.

Istina je da kapitalističko tržište ne može praviti u potpunosti etički ispravne izbore. Iznimno bogati postoje na račun drugih, pa je teško ne razmišljati o tome da li treba uzeti novac od kompanija koje npr. zarađuju upravo pravljenjem metaka koji se ispaljuju na njih ili je prihvatanje njihove donacije pretvaranje loše korištenog novca u dobro iskorišteni novac?