Uprava prihoda i carina na čijem čelu je Rade Milošević podnijela je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću krivičnu prijavu protiv sadašnjih i bivših odgovornih osoba u NLB banci zbog sumnje da su stvorili kriminalnu organizaciju i počinili krivično djelo utaja poreza i doprinisa u produženom trajanju, te time time oštetili zaposlene i državu za više od 2,7 miliona eura, saznaje CdM u UPC. Iz NLB banke odbacuju ove optužbe ocjenjujući ih neutemeljenim.
Prema saznanjima CdM-a krivične prijave su podnijete protiv NLB banke i Antona Ribnikara bivšeg glavnog izvršnog direktora, Darka Radunovića bivšeg izvršnog direktora, Martina Leberlea glavnog izvršnog direktora, Roberta Kleidiensta bivšeg izvršnog direktora, Marka Popoviča izvršnog direktora, Arčibalda Kremsera predsjednika Odbora direktora, Andreasa Burkhardta bivšeg predsjednika Odbora direktora, Dina Redžepagića bivšeg izvršnog direktora a sada člana Upravnog odbora NLB banke, šefa Komplajnsa Blaga Đačića i šefice računovodstva Svetlane Ivanović. IzNLB banke odbacuju ove optužbe ocjenjujući ih neutemeljenim. Za navedena krivična djela se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna.
U krivičnoj prijavi, u koju je CdM imao uvid, navodi se da su osumnjičeni od 1. januara 2011. do 31. marta 2019. godine u namjeri da AD NLB banka djelimično izbjegne plaćanje poreza, doprinosa i drugih propisanih dažbina dali lažne i prikrivali podatke, tako što su obračunavali i isplaćivali zarade zaposlenima i poreza i doprinosa na isplaćena lična primanja suprotno odredbama suprotno zakonima.
“Odnosno nijesu primjenjivali obavezno propisanu obračunsku vrijednost koeficijenta u bruto iznosu koja se utvrđuje na mjesečnom nivou u iznosu od najmanje 90 eura, već su zarade obračunavali primjenjujući obračunsku vrijednost koeficijenta u iznosu od 68 eura, čime su djelimično izbjegli plaćanje poreza, doprinosa i drugih dažbina i državnom budžetu i budžetu Glavnog grada pričinili štetu u iznosu od više stotina hiljada eura, a AD NLB banka u istom iznosu pribavili protivpravnu imovinsku korist”, piše u krivičnoj prijavi u koju je CdM imao uvid.
U UPC podsjećaju da je dio zaposlenih u toj banci pokrenuo parnične postupke pred nadležnim sudom jer u navedenom periodu banka nije obračunavala i isplaćivala zarade u skladu sa zakonom.
“Po pravnosnažnim presudama u ovim postupcima utvrđeno je da je AD NLB banka zaposlenima pričinilo štetu u iznosu od oko 1,9 miliona eura sa kamatama, odnosno da su država i Glavni grad uskraćeni za iznos od preko 800 hiljada eura na ime poreza, doprinosa i prireza koje je ova banka pravilnom primjenom propisa bila dužna da obračuna i isplati”, ističe se u krivičnoj prijavi.
Dalje se navodi da je postupajući po inicijativi Uprave policije, Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta, Uprava prihoda i carina – Sektor za velike poreske obveznike obavila inspekcijski nadzor NLB banke.
“Inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da zbog pogrešno obračunate bruto osnovice AD NLB banka nije tačno vršilo obračun poreza i doprinosa na isplaćena lična primanja za period 01.01.2011. – 31.03.2019 godine, što je u suprotnosti sa odredbama člana 46 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, odredbama člana 77 Zakona o radu i člana 3 Sporazuma o utvrđivanju obračunske vrijednosti koeficijenta i startnog dijela zarade u bruto iznosu. U zapisniku je konstatovano činjenično stanje i na osnovu dokaza i rezultata postupka AD NLB banka je ukazano da otkloni navedene nepravilnosti nastale prilikom obračuna zarada kod svih zaposlenih i da je u obavezi da za ostale zaposlene koji nijesu pokrenuli sudske postupke izvrši ispravku obračuna bruto osnovice primjenom obavezujuće obračunske vrijednosti koeficijenta od najmanje 90 eura, kao i da na utvrđenu razliku izvrši obračun i uplatu poreza i doprinosa”, navodi se u krivičnoj prijavi.
O rezultatima ispitnog postupka Uprava prihoda i carina obavijestila je NLB banku, u skladu sa zakonom.
Dalje se ističe da NLB banka nije osporila da je u spornom periodu pogrešno obračunavala zarade zaposlenima i da je primjenjivalo manji obračunski koeficijent od minimalno propisanog, ali je prigovorila da nije nadležnost Uprave prihoda i carina da navedeno tumači.
AD NLB banka je ukazala i da je 12. februara 2022. godine dogovorilo sa 227 zaposlenih (od ukupno 300), da se odreknu potraživanja i da ne pokreću sudske sporove.
Šta kaže banka
Smatramo nečuvenim i potpuno neutemeljenim odluku direktora Uprave prihoda i carina da podnese krivičnu prijavu protiv Banke zbog navodne utaje poreza, ugrožavajući ugled jedne od najkredibilnijih institucija u državi, kao i njenih zaposlenih i oštro odbacujemo optužbe da smo počinili bilo kakvo krivično djelo ili kršenje propisa, kazali su CdM-u iz NLB banke.
Posebno, naglašavaju u NLB, zabrinjava činjenica da se podnošenje krivične prijave dešava u toku aktivnog postupka o ovoj temi, u kome je Banka dobila Rješenje bez utvrđenog bilo kakvog iznosa i za čije je odlaganje izvršenja dobila saglasnost Uprave prihoda i carina, do rješavanja drugostepenog organa po žalbi koju je Banka podnijela, a po kojoj još uvijek nije donešena odluka.
“Bolna je oklonost da se jedan dio zaposlenih odlučio da tuži Banku za obračun zarada usljed drugačije interpretacije zahtjeva izmijenjene regulative u prethodnom periodu i bez obzira na činjenicu da su zaposleni dobijali zarade koje su i dogovorili i ugovorili sa Bankom, a svakako su bile ne samo iznad minimalno propisane već i značajno iznad prosječne zarade u državi, koju je izmijenjena regulativa trebala da obezbjedi. Naime, stav Banke je bio da regulativa iz 2011. godine predviđa minimum zaštite zaposlenih u dijelu minimalne zarade, ne zahtjevajući eksplicitnu primjenu novog načina obračuna zarada, što je na žalost ostavilo pravni prostor za tužbe zaposlenih”, ističu u NLB banci.
Naglašavaju da se, kakko tvrde, ubjediljiva većina zaposlenih nije odlučila na ovaj neetički korak, što potvrđuje da smatraju da ni na koji način nisu bili oštećeni ili uskraćeni za ugovorenu zaradu.
“Svakako, i u navedenim slučajevima tužbi dobijenih od strane zaposlenih, Banka je sve dalje aktivnosti sprovodila u skladu sa relevantnom poreskom regulativom na odgovoran način”, ističu za CdM iz banke.
Podsjećaju da je NLB Banka, kao uredan poreski obveznik, godinama na vrhu ”Bijele liste” poreskih obveznika sa najvećim stepenom redovnosti u izmirivanju obaveza, ali i poštovanja poreskih propisa.
“Posljednja ažurirana ‘Bijela lista’ od 250 poreskih obeveznika objavljena početkom juna ove godine i na njoj NLB Banka zauzima uzorno peto mjesto, kao jedan od najurednijih poreskih obaveznika. Navedeno, između ostalog, znači da kod tih obveznika prilikom sprovođenja postupaka inspekcijskog nadzora, nisu utvrđene bitne nepravilnosti koje bi ukazivale na bilo koji oblik poslovanja koje nije usklađeno sa propisima iz ovog područja”, napominju iz banke.
Pozivaju sve nadležne organe da sa najvećom pažnjom razmotre navedeni slučaj jer tumačenje i akcija Uprave prihoda i carina vjeruju da zaslužuje reviziju i drugačiji pristup navedenoj problematici, pošto se, smatraju, kosi sa savremenim, evropskim poslovnim tendencijama i praksom.
“NLB Banka nastavlja posvećeno da gradi odnose sa svojim zaposlenima i klijentima, sa ciljem da uvijek bude njiov prvi izbor u rješavanju svih finansijskih i životnih izazova, te kao jedan od najvećih stranih investitora u Crnoj Gori, sprovodi svoju poslovnu strategiju sa krajnjim ciljem unapređenja kvaliteta života građana, upravo kroz brigu o zaposlenima i njihovim porodicama, svojim klijentima, dobavljačima ali i bez izuzetka poštujući zakonodavstvo i institucije države Crne Gore, ali i uvodeći savremene procese poslovanja zasnovane na najboljoj evropskoj bankarskoj i poslovnoj praksi”, zaključili su u izjavi za CdM iz NLB banke.
