Rudnik uglja Pljevlja se upravljački i finansijski konsoliduje i postaje kompaktniji i bolji iz godine u godinu. To je, prije svega rezultat timskog rada, usredsređenosti na potrebe kupaca i strukturirano praćenje ključnih parametara poslovanja, kazao je u intervjuu za “Dan” izvršni direktor Rudnika uglja Slavoljub Popadić, koji je prije nepune tri godine postavljen na tu funkciju.
“Značajno smo smanjili poreski dug i obaveze na osnovu kredita, stabilizovali relacije sa Elektroprivredom, višestruko popravili prihode na tržištu široke potrošnje i smanjili troškove na svim nivoima. Takođe smo u velikoj mjeri povećali efektivnost rada opreme i postrojenja, isporučili sve zahtijevane količine uglja za potrebe TE Pljevlja, dok smo otkrivku realizovali u projektovanim okvirima. U ambijentu generalno smanjene tražnje za ugljem, novom organizacijom prodaje, cjenovnom politikom i kvalitetom proizvoda, dostigli smo konkurenciju u regionu. Učešće široke potrošnje u ukupnom prihodu, sa četiri odsto iz 2013. godine povećali smo u u 2016. na deset odsto, a taj trend će se nastaviti i u ovoj godini. U istom periodu smo prihode od izvoza uglja povećali tri puta. Kao potvrda svih ovih aktivnosti ostvarena dobit se iz godine u godinu povećava, sa 1,2 miliona eura u 2013. na preko četiri miliona eura u 2015. godini. Sličan rezultat se očekuje i u 2016. godini”, kazao je Popadić.
Da li će kompanija podizanjem kredita obezbijediti osam miliona eura za ulaganja u Rudnik, kako je najavljeno na poslednjoj skupštini akcionara?
Vidjećemo, zavisi od rezultata poslovanja i dinamike realizacije planiranih investicionih aktivnosti. Investicije su namijenjene za uklanjanje i izgradnju dijela objekata na poziciji kopa Cementara, za izmještanje transportnog (DTO) sistema, nabavku nove opreme i mehanizacije, kao i otkup zemljišta za potrebe razvoja rudarskih operacija. Davanjem saglasnosti od Skupštine akcionara stvoren je prostor da se pitanje investicija riješi na najpovoljniji način.
Koliko će smanjenje broja zaposlenih u Rudniku uglja negativno uticati na život u Pljevljima?
Ni jedna institucija, pa ni Rudnik ne može biti zdrava i održiva sa prekomjernim brojem zaposlenih. Samo snažan Rudnik je oslonac Pljevljima. Moramo ga osnažiti i dati mu priliku da ponovo bude jak i inicira ili kao partner učestvuje u izgradnji nove cementare, ciglane, toplane i sl. Na taj način, na zdravim osnovama, možemo povećati broj zaposlenih i učiniti dobro Pljevljima. Zato treba imati strpljenje i vjeru.
Kada se mogu onekivati novi radovi na rekultivaciji eksploatisanih kopova ?
Radovi na rekultivaciji se izvode svakodnevno, paralelno sa radovima na proizvodnji uglja. Odlaganje otkrivke je u suštini primarni segment tehničke rekultivacije, a biološka rekultivacija, što će reći ozeljenjavanje i fino sređivanje površina se izvodi kada tehnički segment rekultivacije dostigne projektovane gabarite. Rudnik je dosad rekultivisao ogromne površine na kojima se već sada nalaze važna gradska i prigradska naselja i velike zelene površine. Tu obavezu niti zaboravljamo niti zapostavljamo. Jagnjilo će, na primjer, u naredne dvije godine biti rekultivisano, dobiti svoje finalne konture i dugoočekivani zeleni prekrivač.
(Cijeli intervju u današnjem Danu)
