5G tehnologija u Crnoj Gori u komercijalni rad trebalo bi da bude puštena do kraja sljedeće godine, a neophodno je stvoriti podsticajno okruženje i dodatno raditi na svim nivoima da bi se obezbijedila njena puna primjena.
To je saopšteno na panel diskusiji „5G u Crnoj Gori: zašto su milisekunde važne?“, koju je organizovao Crnogorski Telekom.
Direktor sektora za digitalnu transformaciju u Crnogorskom Telekomu, Dušan Banović, podsjetio je da je Crnogorski Telekom prvi u Crnoj Gori uspješno testirao 5G mrežu u tzv. “realnim uslovima” u Bijelom Polju i Beranama,
“Krenuli smo, cilj nam je da edukujemo javnost sa što više konkretnih primjera da bi otklonili sve nedoumice koje imaju građani, sa druge strane da predstavimo sve benefite i dobre stvari za društvo, koje će 5G donijeti, kao i da ukažemo da je potrebno dodatno raditi na svim nivoima da bi se obezbijedila puna primjena 5G tehnologije u narednih 5, 10, 15 godina”, rekao je Banović.
Kada je riječ o zabrinutosti dijela javnosti za zdravlje i životnu sredinu, kazao je da ne postoji nijedna naučna studija koja navodi da može postojati negativan uticaj 5G tehnologije ukoliko se ona primjenjuje po jasno definisanim parametrima.
Direktor Agencije za elektronske komunikacije (EKIP), Darko Grgurović, istakao je da će pravi uslovi za sprovođenje aukcije pionirskih opsega za implementaciju 5G tehnologije biti stvoreni u drugoj polovini sljedeće godine.
“Sve je usmjereno ka cilju da se 5G tehnologija u Crnoj Gori u komercijalni rad pusti do kraja 2022. godine. Najvažnijim benefitom smatram arhitekturu i tehničke mogućnosti 5G mreža, dakle razvoj 5G usluga koje treba da donesu benefite i dobrobit čitavom društvu, ako ih dobro upotrijebimo i iskoristimo”, objasnio je Grgurović.
Smatra da je najbolje rješenje za smanjenje straha, kada je upitanju mogući loš uticaj na zdravlje i životnu sredinu, da postoji stalna, jasna komunikacija sa javnošću zasnovana isključivo na naučnim činjenicama.
“Granični opsezi su postavljeni i ako se poštuju uputstva oni skoro nikada ne mogu da budu prekoračeni. U standardima za 5G tehnologiju postoji mnogo mehanizama zaštite i gledajući sa tog apsekta, to je najsigurnija mreža do sada”, rekao je Grgurović.
Državna sekretarka u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Marina Banović, navela je da je u toku izrada Strategije digitalne transformacije 2022-2026. i jako je važno, kako je kazala, da ta Strategija i drugi dokumenti budu vlasništvo onih koji ih koriste.
“U tom smislu smo formirali radne timove u kojima se nalaze predstavnici svih relevantnih aktera u društvu. Dvije trećine Strategije su završene, određeni su strateški ciljevi”, rekla je Banović.
U Crnoj Gori, kako je navela, postoji značajan nedostatak stručnjaka koji su potrebni ICT industriji, a procjena je da fali 500 stručnjaka u toj oblasti.
“Svjesni smo izazova. Jedan po jedan se moraju rješavati i polako ići u izradu elektronskih usluga, čija sama izrada nije toliko kompleksna, kada se steknu preduslovi. Nadam se da ćemo na kraju imati dobre rezultate”, kazala je Banović.
Direktor sektora tehnike i informacionih tehnologija u Hrvatskom Telekomu, Boris Drilo, kazao je da nakon godinu primjene u toj državi je pokriveno dva miliona stanovnika sa 5G signalom.
“Postepeno smo širili pokrivanje, a prvo smo počeli od najvećih hrvatskih gradova. Po pitanju 5G tehnologije potrebno je zauzeti realističan pristup. 5G neće riješiti sve probleme čovječanstva, ali sa tom tehnologijom treba početi i raditi. Sve super stvari o kojima se priča u okviru 5G neće doći preko noći i postojaće određeni broj koraka da dođemo do zrele faze 5G-a”, jasan je Drilo.
Kazao je da je jedan od većih izazova ulaganje, jer uvođenje 5G mreža nije jeftino, već vrlo finansijski zahtjevno
“Jako je važno stvoriti podsticajno okruženje da se 5G implementira. Važno je da u tome maksimalno učestvuju država i regulator, a sa strane operatora je važno da se proba djelovati u smjeru razvoja ekosistema”, objasnio je Drilo.
