Pad cijena nafte je dobra vijest za američke vozače, ali izaziva glavobolje mnogim državama izvoznicama nafte kao što su Iran i Rusija.

Cijena nafte pala je 60 posto u manje od godinu dana. Početkom mjeseca je izgledalo da će ovaj kolaps završiti kratkim oporavkom, međutim cijene su krajem sedmice ponovo počele da padaju.

Referentna vrijednost za naftu u Sjedinjenim Državama West Texas Intermediate je pala na najnižu razinu u proteklih šest godina na 43 dolara za barel. Cijena Brent sirove nafte, što je međunarodna norma, se pridržava vrijednosti od 50 dolara za barel.

Šta je razlog pada cijena nafte?

Najnoviji pad cijena je podstaknut nizom izvještaja koji pokazuju zasićenost nabavkom nafte i porast proizvodnje nafte iz škriljca u Sjedinjenim Državama.

Razvoj tehnologije koja omogućava vađenje nafte iz škriljca je pretvorio Sjedinjene Države u najvećeg svjetskog proizvođača nafte sa više od devet miliona barela nafte dnevno. Iako će niže cijene nafte na kraju prisiliti prozvođače nafte iz škriljca da smanje proizvodnju, izvještaji pokazuju da se to još uvijek nije dogodilo.

Poboljšanje izgleda za postizanje sporazuma oko iranskog nuklearnog programa u maju tekuće godine je takođe doprinijelo nedavnom padu cijena nafte, kako navode stručnjaci.

Iran je već duže vrijeme vodeći proizvođač i izvoznik nafte, međutim međunarodne sankcije koje su nametnute kako bi kaznile Iran za razvoj nuklearnog programa su ograničile mogućnost prodaje iranske nafte na svjetskom tržištu. Ukoliko se postigne dogovor i sankcije budu ukinute Iran bi mogao ubrizgati čak do 800 hiljada barela nafte dnevno na tržište koje već pliva u nafti, kako kaže Robin Mills iz konsultantske kompanije Manaar Energy sa sjedištem u Dubaiju.

Koliko su glavni izvoznici nafte kao što je Rusija pogođeni ovakvim razvojem situacije?

Mnogi su pozdravili pad cijena nafte posebno vozači širom Sjedinjenih Država koji plaćaju mnogo manje za benzin. Međutim, države poput Irana i Rusije koje žive od izvoza nafte su teško pogođene.

Liza Ermolenko, stručnjak za tržišta u nastajanju iz londonskog Capital Economicsa kaže da izvoz nafte čini gotovo polovinu ruskih prihoda. Rusija je u proteklih nekoliko godina postala još više zavisna o višim cijenama nafte, kaže ona.

„Nafta, naftni derivati i gas su glavni ruski izvozni produkti, tako da kad pada cijena nafte prihodi od izvoza u Rusiji također značajno opadaju. I zbog strukture oporezivanja u Rusiji to znači da ovo ima velikog uticaja na ukupni prihod države jer vlada oporezuje najveći dio profita ostvarenog na izvoz nafte i naftnih derivata,“ kaže Ermolenko.

Ermolenko sumnja da pad cijena nafte bar djelimično stoji iza državne politike koja je omogućila tako strmoglav pad ruske rublje. Rublja je od prošlog ljeta pala sa 30 za dolar na 60 za dolar.

„Izgleda da je ovo postala glavna strategija ruskih vlasti u borbi protiv pada cijena nafte,“ kaže Ermolenko. „Odlučili su da učine rublju mnogo fleksibilnijom i dopustili su da vrlo značajno padne njena vrijednost,“ dodaje ona.

„Ova ruska strategija funkcioniše na slijedeći način. Rusija prodaje svoju naftu u dolarima da bi zatim taj novac pretvorila u devalviranu rublju kako bi isplatila lokalne plate i beneficije. Stavili su teret na leđa građana slabljenjem valute i viskom inflacijom,“ kaže Ermolenko.

Kakvi su izgledi za budućnost?

Predviđanje kretanja cijena nafte nije jednostavan posao. Članovi kartela OPEC i vodeći proizvođači nafte uključujući Saudijsku Arabiju, zemlje Perzijskog zaliva i Venecuelu predviđaju da će pad cijena nafte na kraju istisnuti male proizvođače nafte iz škriljca u Sjedinjenim Državama što će dovesti do oporavka cijena.

To se može i ne mora dogoditi. S vremenom će se snage na tržištu početi naprezati. Kompanije i potrošači će reagisati na niže cijene nafte tako što će je više trošiti i kupovati će veće automobile, na primjer. To će rezultirati povećanjem potrošnje i rastom cijena.

Za sada, međutim, malo ko predviđa uspon cijena. Mnogi stručnjaci predviđaju dalji pad zahvaljujući optimizmu oko postizanja sporazuma sa Iranom i snažnoj američkoj proizvodnji i skladištenju nafte iz škriljaca.

Objekti za skladištenje nafte su prepuni jer se trgovci nadaju da će u budućnosti moći da prodaju naftu po višim cijenama. Međutim, kada ponestane prostora, mogli bi biti prisiljeni da je prodaju po još nižim cijenama.

To su loše vijesti za države zavisne od nafte poput Rusije i njihove obične građane koji to sve moraju platiti iz svog džepa.