Od 29. maja do 1. juna u Kopenhagenu se održavao sastanak Grupe Bilderberg na kojem je učestvovalo oko 140 učesnika iz 22 zemlje. Kao i uvijek, bila je to raznolika skupina uticajnih pojedinaca; od političkih lidera do stručnjaka iz područja industrije, finansija, akademske zajednice, a čak su i mediji bili pozvani. Teme za raspravu bile su raznolike: od Ukrajine, Bliskog istoka do Kine i budućnosti Evrope, javlja Tportal.
Ključne teme za raspravu na ovogodišnjem sastanku bile su sljedeće:
- Je li gospodarski oporavak održiv?
- Ko će platiti za demografiju?
- Postoji li privatnost?
- Koliko je poseban odnos u dijeljenju obavještajnih informacija?
- Velike promjene u tehnologiji i radnom mjestu.
- Budućnost demokratije i zamka srednje klase.
- Politički i ekonomski izgledi Kine.
- Nova arhitektura na Bliskom istoku.
- Ukrajina.
- Što je sljedeće za Evropu?
- …
Među učesnicima su bili glavni:
- sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen,
- švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt,
- evropska povjerenica Viviane Reding,
- Eric Schmidt, izvršni direktor u Googleu,
- Reed Kasim, gradonačelnik Atlante,
- Martin H. Wolf, glavni ekonomski komentator Financial Timesa,
- glavni urednik Economista John Micklethwait,
- šefica MMF-a Christine Lagarde,
- Reid Hoffman, osnivač i direktor LinkedIna,
- te brojni drugi.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Forum za neformalne rasprave
Brojni zapadni mediji i novinske agencije ovaj su događaj naprosto ignorisali. Grupa Bilderberg je osnovana 1954, a cilj godišnjih konferencija je podsticanje dijaloga između Evrope i Sjeverne Amerike. Svake godine na konferenciju je pozvano između 120 i 150 političkih lidera i stručnjaka iz područja industrije, finansija, akademske zajednice i medija. Oko dvije trećine učesnika dolazi iz Evrope, a ostatak iz Sjeverne Amerike; oko trećine iz svijeta politike, a ostatak iz drugih područja.
Kako stoji na službenoj stanici Bilderberga, konferencija je forum za neformalne rasprave o važnim pitanjima s kojima se suočava svijet. Susreti se održavaju po pravilima Chatham Housea, prema kojima učesnici mogu slobodno koristiti dobijene informacije, ali niti identitet niti pripadnost govornika ili bilo kojeg drugog učesnika ne smije biti otkriven.
Dakako, svake godine o konferenciji Grupe Bilderberg kruže divlje teorije zavjere: da je to zapravo globalna vlada koja odlučuje o svemu i kontroliše svaku sferu naših života; da su ‘gospodari iz sjene’.
Teorije zavjere
Jedna od teorija zavjere jest i da je njezin osnivač princ Bernard nekada bio nacist. Iako je to demantovao u posljednjem intervjuu prije svoje smrti 2004., dokumenti o njegovom članstvu pronađeni su na berlinskom Sveučilištu Humboldt te dokazuju da je bio u stranci do 1934.
Postoji priča i da je još jedan član Bilderberga povezan s fašističkom skupinom, a to je američki bankar David Rockefeller, o kojem pak kruže glasine da je finansirao nacistički eugenički program.
Takođe, neki okrivljuju Grupu i za rat u Iraku, te da upravlja američkom Republikanskom strankom.
