Zaposleni nikako ne bi trebalo da prihvataju ponude aneksa ugovora o radu sa skraćenjem radnog vremena sa punog na „nepuno“ kojim poslodavci žele da izbjegnu eventualnu obavezu povećanja plata i minimalaca koje je najavila Vlada, a svaki takav slučaj trebalo bi da prijave inspekciji.
To je u razgovoru za Pobjedu rekla prof. dr Vesna Simović-Zvicer koja je bila i koordinatorka radne grupe za izmjenu Zakona o radu.
Izmjene ugovora o radu sa punog na nepuno radno vrijeme sastavni su dio zakona, kao predmet dogovora sa poslodavcem u okviru kojeg i zapošljeni može da ih inicira, ali je neprihvatljivo nametanja aneksa kako bi se izbjeglo povećanje plate.
– Neprihvatanje ponude aneksa ugovora o radu koja se odnosi na radno vrijeme ne može za posljedicu imati otkaz ugovora o radu – izričito poručuje Zvicer.
Prema saznanjima predstavnika sindikata, dosta poslodavaca nastoji da kroz anekse ugovora skrati radno vrijeme sa osam na četiri sata i time izbjegne eventualno povećanje zarada prema planu „Evropa sad“ kojim je aktuelna Vlada zamislila da od februara minimalci budu povećani na 450 eura, a prosječna zarada sa 530 na 700 eura.
Saznanje da se takvom „matematikom“ pokušava izbjeći povećanje zarada stiglo je iz Uprave za inspekcijske poslove, iako njihove službe još nijesu naišle na konkretan slučaj. Iz UIP smatraju da se poslodavci tek pripremaju da nude anekse ugovora na pola radnog vremena i apeluju na radnike da prijavljuju takve prestupe.
Pritisak
Simović-Zvicer ohrabruje sve one kojima se ponude takvi aneksi, da se obrate inspekciji rada i potraže zaštitu svojih prava, jer bi taj organ morao da sankcioniše svakog poslodavca koji ne poštuje prava zaposlenih.
Ona smatra da bi trebalo ojačati kapacitet inspektora rada, što podrazumijeva ne samo povećanje broja inspektora, već i osnaživanje postojećih kadrova, kroz kontinuiranu obuku sa jedne strane, ali i osmišljavanje efikasnih mehanizama kontrole rada – kako bi se spriječila eventualna postupanja inspektora rada koja su suprotna profesionalnoj etici.
– Bez efikasne zaštite prava djelovanjem Inspekcije rada, Zakon o radu i drugi propisi u oblasti rada su samo etički esej, a ne imperativni pravni akti – upozorila je ona.
Kako je navela, neprihvatanje ponude ugovora o radu kojim se predviđa umjesto punog nepuno radno vrijeme, ne može imati posljedicu po radno-pravni status zapošljenog, u vidu otkaza ugovora o radu.
– Otkazni razlozi su predviđeni u članu 172 ZOR-a, među kojima su i oni koji se odnose na odbijanje ponude aneksa ugovora o radu, ali samo ako se ponuda odnosi na zaradu ili na raspoređivanje zapošljenog – naglasila je Simović-Zvicer.
Ona podsjeća da se prava iz radnog odnosa ostvaruju srazmjerno vremenu provedenom na radu, pa bi izmjena ugovora o radu s punog na nepuno radno vrijeme podrazumijevala manji obim prava za zapošljenog (posebno u pogledu ostvarivanja prava na zaradu i odmor u toku rada), ali i prava po osnovu rada.
Simović-Zvicer posebno naglašava pravo na starosnu penziju, jer se zapošljenom koji radi s nepunim radnim vremenom staž osiguranja računa srazmjerno ostvarenom radnom vremenu.
Ističe da je izmjena ugovora o radu s punog na nepuno radno vrijeme predviđena u Zakonu o radu u cilju usaglašavanja s Direktivom 2003/88/EC o pojedinim oblicima organizacije radnog vremena. Takvo rješenje u nekim slučajevima može biti prihvatljivo za radnika kako bi uklopio profesionalne i porodične obaveze – pa tako i zapošljeni može dati prijedlog poslodavcu za izmjenu odredbi o radnom vremenu.
Saznanja
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Ilir Harasani, saopštio je da imaju saznanja da dosta poslodavaca smanjuje radno vrijeme sa osam na četiri sata.
Harasani je Radiju Crne Gore rekao da inspekcijske službe nijesu zabilježile takve slučajeve.
– Čuli smo da dosta poslodavaca smanjuje radno vrijeme sa osam na četiri sata. Mi nijesmo naišli na to, ali se pripremaju da to rade, kako bi dali istu tu naknadu, znači 450 na pola, dakle 225 eura – rekao je Harasani.
On je pozvao radnike i da ne pristaju na potpisivanje aneksa ugovora koji predviđaju smanjenje radnog vremena sa osam na četiri sata.
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore koja svakodnevno dobija prijave od zaposlenih da ih primoravaju da potpišu ugovore na pola radnog vremena, upozoravaju da nikako ne pristaju na to.
– Potisivanjem novog ugovora o radu sa zaposlenim na polovinu radnog vremena, poslodavac bi za sebe zadržao i iznos poreza i doprinosa koji se umanjuju, dok bi radnik ostao na skoro istom iznosu prijavljene zarade kao i do sada. Zaposleni bi mogao da ostali dio zarade prima „na ruke“ bez obračuna staža i dažbina, a na „crno“ bi nastavio da radi puno radno vrijeme – poručili su iz USSCG.
U firmima gdje ne postoji organizovan sindikat, poslodavac može sam izmijeniti sistematizaciju, unijeti koliko želi radnih mjesta sa polovinom vremena a zatim prisiliti zaposlenog da potpiše ugovor o radu na polovinu radnog vremena, prijeteći mu otkazom.
– Za svaku povredu prava iz radnog odnosa, pa i u konkretnom slučaju, zaposleni može tražiti zaštitu kod Inspekcije rada koja je dužna da izvrši nadzor i naloži poslodavcu da otkloni nepravilnosti – dodali su iz USSCG.
Inspekcija će kažnjavati poslodavca do 5.000 eura
Uprava za inspekcijske poslove apeluje na sve koji budu trpjeli pritisak da prijave, jer bez toga je teško kontrolisati.
– Ne možemo biti u svakom objektu, nego radimo po prijavi – rekao je Harasani.
On je kazao da će poslodavci za koje se utvrdi da su primoravali radnike na potpisivanje ovkavih ugovora biti sankcionisani.
– Kazne su do 5.000 eura. Ići ćemo na otklanjanje tih nepravilnosti, a ako se ogluše slijedi kažnjavanje. Poslodavcima ne ide u prilog da to rade- poručio je on.
Posebni ugovori definisani sistematizacijom
Vesna Simović Zvicer podsjeća da se ugovor o radu s nepunim radnim vremenom zaključuje zbog potreba procesa rada.
– U tom smislu, da bi se spriječile zloupotrebe prilikom zaključivanja ovih ugovora, u članu 62, stav 4 Zakona o radu je predviđeno da se radna mjesta na kojima se zaključuje ugovor o radu s nepunim radnim vremenom utvrđuju aktom o sistematizaciji – kazala je Zvicer.
