Energetskim bilansom za narednu godinu, koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade, planiranje višak električne energije od 486 gigavatsati (GWh).
“Planirana je potrošnja električne energije od 3.112 GWh, a proizvodnja od 3.598 GWh, što je za 12,83 odsto više od procjene ostvarenja u ovoj godini, pa se projektuju viškovi od 486 gigavatsati”, kazao je na sjednici Vlade državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Sahmanović.
Naveo je daje Rudnik uglja planirao prozvodnju od dva miliona tona, od čega 87 odsto za pljevaljsku termoelektranu. Ukupan promet naftnih derivata planiran je na 394.783 tone, 7,1 odsto više od procjene potrošnje u ovoj godini.
“Iz energetskog bilansa se može zaključiti da od ukupnih potreba za energijom Crnoj Gori u ovoj godini nedostaje 40,14 odsto, a u narednoj godini se planira 35,79 odsto”, rekao je Sahmanović i dodao da najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji po planu za2023. godinu čine 46,59 odsto ukupne potrošnje energenata, koji se u potpunosti uvoze.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović naveo je da Crna Gora mora da krene u izgradnju energetskih objekata, jer je to jedini način da umanjimo zavisnost od uvoza energenata. Kazao je da su pokrenuti “ozbiljni razgovori” da se u Luci Bar izgradi LNG terminal (terminal za tečni prirodni gas).
“To je dugoročno razmišljanje o ekonomskoj nezavisnosti naše zemlje i dovođenja još j ednog energenta koj i može u nekom narednom periodu da stvori mogućnost da građani osjećaju veću sigurnost”, rekao je Abazović.
Vlada je prihvatila da kondo hotel R u blizini ski staze, koj i treba dabude završen 2025. godine u Kolašinu, bude uvršten na listu objekata čiji vlasnici mogu da prodaju apartmane zainteresovanim za crnogorsko državljanstvo. Ne pominje se koja kompanija gradi hotel, ali se navodi da će imati 4 zvjezdice i 107 apartmana, te da će izgradnja koštati 6,4 miliona eura i da je Adriatik banka dala garanciju od milion eura.
Kvota za strance 21,45 hiljada
Vlada je utvrdila godišnju kvotu od 21,45 hiljada dozvola za privremeni boravak i rad stranaca u narednoj godini. Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović je na sjednici Vlade kazao da se od tog broja izdvaja 5,5 hiljada dozvola za privremeni boravak i rad stranaca koje Ministarstvo može dodatno raspodijeliti na pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada, a na zahtjev Zavoda za zapošljavanje.
“Za zapošljavanje stranaca utvrđuje se 13,53 hiljada dozvola, a za sezonsko zapošljavanje 2,4 hiljada, odnosno iz ukupno utvrđenog broja raspoređeno je 15,95 hiljada dozvola”, precizirao je Adrović.
Najviše dozvola je opredijeljeno za građevinarstvo i usluge smještaja i ishrane. Adrović je objasnio da su zahtjevi poslodavaca bili veći, ali da je Ministarstvo, vođeno stanjem na tržištu rada, pokušalo da dođe do optimuma kako ne bi došlo do problema u navedenim sektorima.
“Apelujem na ZZZ i poslodavce da u pripremama za narednu sezonu i pokušaju sa prekvalifikacijama domaće radne snage”, dodao je Adrović.
Izvor: Pobjeda
